Neotkriveni hercegovački dragulj
Čelinka - Spektakularna geološka atrakcija podno moćne ilirske akropole
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Mnogima je već od ranije dobro poznata činjenica kako pojedina područja Općine Posušje sadrže prekrasna te brojna bogatstva, kako prirodne, geološke i geomorfološke, tako i one kulturno-povijesne, tj. arheološke baštine.
Među svima njima, kao neke od najpoznatijih takvih prirodno-povijesnih baštinskih atrakcija ili zanimljivosti, prisutnih uokolo Posušja, vrijedi svakako izdvojiti areal prekrasnog jezera Tribistovo, kanjon Ričine - Brina, te Park prirode Blidinje.
Kanjon Čelinka, uistinu predstavlja jedan nevjerojatan prirodni geološko-geomorfološki biser, i pravi neotkriveni dragulj ne samo prostora Posušja, već i čitave Hercegovine.
Ono što je jedan specifikum ovog vrijednog prirodnog spomenika i baštinskog bisera zapadnog dijela Hercegovine, jest njegova vizualna atrakcija, unatoč činjenici da dužinom nije pretjerano velik, ali je zato svojim oblikom i geomorfologijom toliko unikatan da je zaista poseban osjećaj već samo baciti očima pogled na njega s predjela povrh njegovih litica sa sjevernih strana.
A sami pak fizički pristup prema centru kanjona, posebice od istočnih i sjeveroistočnih smjerova iz pravca sela Vir, svakom posjetitelju ostaviti će jedan nevjerojatan i unikatan doživljaj produciran utiskom okolnih spektakularnih stijena te skrivenim smaragdno kristalnim tokom rječice Ričine kroz njegov centar.
Sami kanjon u užem smislu riječi u formi pravog kanjona uskih okomitih litica proteže su u dužini oko 600-injak metara u pravcu od istoka prema zapadu, pri čemu ovaj kanjon predstavlja sponu i poveznicu između područja sela Vir i područja sela Podbila.
Ono što je, u geološkom smislu, jedan poseban kuriozitet vezano za ovaj kanjon, jest činjenica da je on u cijelosti formiran te nastao unutar kompleksa donjopaleogenskih forameniferskih vapnenaca, što je zaista jako neobično, pa i gotovo jedinstveno s obzirom na činjenicu da su skoro svi poznatiji veći ili manji kanjoni u Hercegovini, bar jednim svojim dijelom, a većinom kroz najveći svoj dužinski dio, razvijeni unutar mezozojskih karbonatno vapnenačkih, i to pretežito krednih geoloških jedinica.
Ovdje uopće nema niti u jednom dijelu kanjona mezozojskih stijena, već kanjon sa doslovno čitavom svojom dužinom prolazi te sječe impozantne gorostasne vapnenačke stijene paleogenske eocenske starosti.