Cvijeće za ženska prava!

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Prvi Dan žena obilježen je 8. ožujka 1909. godine u SAD-u deklaracijom koju je donijela Socijalistička partija Amerike. Taj dan predstavlja povijesnu borbu žena za ravnopravnost kojom su izborile pravo glasa, pravo na obrazovanje, pravo na odabir majčinstva, pravo na obnašanje svih funkcija u društvu te sva temeljna prava osigurana zakonima.

Unatoč tome, još uvijek postoje kulture poput onih u zemljama Trećeg svijeta, koje žene smatraju manje vrijednima, a i u mnogim razvijenim zemljama jednakost žena i muškaraca tek je mrtvo slovo na papiru.

Kako je sve počelo?

Ideja za obilježavanjem Međunarodnog dana žena pojavila se početkom 20. stoljeća, u doba brze industrijalizacije i ekonomske ekspanzije, koja je često dovodila do protesta zbog loših radnih uvjeta. Sve je počelo u New Yorku 8. ožujka 1857. godine, kada su radnice u tvornici tekstila štrajkale zahtijevajući bolje uvjete rada i veće plaće, a dva mjeseca kasnije osnovale su sindikat.

Prosvjedi i štrajkovi žena nastavili su se sljedećih godina, a jedan od najpoznatijih bio je 1908. godine, kada je 15 tisuća žena protestiralo kroz New York tražeći pravo glasa, bolje plaće i kraće radno vrijeme.

Dvije godine kasnije, 1910. godine, obilježavanje Dana žena postalo je službeno. Te godine održana je u Kopenhagenu prva međunarodna ženska konferencija u organizaciji Socijalističke internacionale, na kojoj je odlučeno da će se svake godine 8. ožujka obilježavati Međunarodni dan žena, a prijedlog za to dala je slavna njemačka socijalistica Clara Zetkin.

Požar u tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku 1911. godine, u kojem je poginulo više od 140 žena zbog slabih mjera sigurnosti na radu, bio je još jedan okidač za nastavak borbe za njihova prava.

Uoči Prvog svjetskog rata, točnije 8. ožujka 1913. godine žene diljem Europe održale su demonstracije za mir, od kojih su one u Rusiji bile prva faza revolucije u toj zemlji. Nakon uspostave boljševičke vlasti taj dan je postao državni praznik i koristio se za obilježavanje herojstva radnica na nagovor boljševičke feministkinje Aleksandre Kolontaj.

Godina 1975. proglašena je Međunarodnom godinom žene, a Ujedinjeni narodi su od tada i službeno počeli obilježavati Međunarodni dan žena. Mnoge današnje organizacije u svijetu obilježavaju ga, a neke se od njih nastoje izboriti za to da ovaj dan posvećen ženama postane državnim praznikom u zemljama u kojima to još uvijek nije.

Zamijenjen Majčinim danom

S godinama je ovaj praznik izgubio svoju ideologiju te dijelom zbog toga što se povezivao s komunizmom u mnogim državama se od 1930-ih obilježava kroz Majčin dan.

Dan žena je ostao državnim praznikom u Rusiji, Bjelorusiji, Ukrajini, Kazahstanu, Kirgistanu, Moldaviji, Mongoliji i Tadžikistanu, a od šezdesetih godina prošlog stoljeća počele su ga ponovno slaviti feministice.

U BiH će 8. mart biti obilježen brojnim aktivnostima.

U Sarajevu konferencija "Većim koracima ka ravnopravnosti spolova - zajednička obaveza" u organizacij Agencije za ravnopravnost spolova BiH, zatim i Marš za ženska prava, izložba "Mir sa ženskim licem", ali i kampanja "Ne samo danas" - čiji je glavni cilj skretanje pažnje javnosti na društveni problem nasilja prema ženama koji bi trebao da je u fokusu svih 365 dana u godini.

U Mostaru će, osim prodavača cvijeća koji se mogu sresti na prometnijim dijelovim ulica, ovaj dan biti obilježen i Maršom za ženska prava čiji je start Španjolski trg.