Deset zanimljivih činjenica o bečkoj kavani

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Da li znate zašto se čaša vode servira uz kavu ili u kojoj tradicionalnoj bečkoj kavani visi disko kugla? U Beču je kavana institucija za sebe. Narednih deset činjenica možda nisu svima poznate.

Zašto je kultura bečkih kavana dio kulturnog naslijeđa UNESCO-a?

Tipične bečke kavane plijene pažnju jedinstvenom atmosferom sa svojim ložama, Thonet stolicama, i stolovima za novine i mramornim stolovima kao i kavom u svim varijantama, od melanža do mokka kave sa šlagom i šećerom u prahu koja se zove Einspänner. Tradicionalna kultura bečkih kavana se stoga kao i bečka vinska kultura smatraju nematerijalnim kulturnim naslijeđem. „Kavane su mjesto gdje se konzumira vrijeme i prostor, ali samo ako na računu stoji kava“, stoji u obrazloženju UNESCO-a.

Zašto se jedna vrsta kave zove Einspänner?

Ime za ovu vrstu kave povezano je sa razvojem konjske zaprege („Einspänner“ – kola u koja se upreže jedan konj). Kada je kočijaš držao kavu u ruci, ona je trebala ostati topla što je duže moguće. Zbog toga je mokka (dupli espresso) obilno ukrašena šlagom na vrhu. Danas se Einspänner servira u staklenoj čaši sa ručkom.

Zašto se uz kafu servira čaša vode?

Čaša vode uz kavu se prvobitno koristila za odlaganje kašičice za kavu. Kasnije su kafedžije time htjeli pokazati kvalitet vode za pripremu kave. To je 1873. godine postalo posebno važno jer je iste godine počeo sa radom prvi vodovodni sistem grada iz planinskih izvora. Kafedžije su stoga željele pokazati da svoja pića pripremaju sa kristalno čistom izvorskom vodom. Do danas se čaša vode uz kavu smatra dobrim manirom a usvojile su ga i kavane i kafići u Bosni i Hercegovini.

Od kada je bečka kavana poznata širom svijeta?

Bečke kavane su također 1873. godine godine kada je serviranje čaše vode uz kavu postala uobičajena praksa, postale poznate u svijetu. Svoj procvat su doživjele krajem 19. stoljeća. U kavane se išlo da bi se čitalo, igralo, diskutiralo, filozofiralo i pisalo.

Koji značaj ima čuveni kafić Landtmann?

Poznati kafić Landtmann na bečkoj Ringstraße u centru grada otvoren je 1873. godine a 2023. godine slavi svoj 150. jubilej. Davne 1873. godine kafić je obio okružen gradilištima. Zgrade vijećnice, univerziteta i parlamenta su tek bile u izgradnji. Međutim, kafić je od samog početka bio uspješan. Procvjetao je u vremenu zlatne ere kavana. Danas uz kafić Schwarzenberg jedan od nekoliko preostalih primjera nekadašnjih legendarnih 27 kafića na Ringstraße koja okružuje centar grada.

Gdje se nalazi najneobičnije mjesto za kavanu?

U Beču i groblje ima svoju kavanu. Centralno groblje je zaista neobično mjesto za kafić ali je to još jedan dokaz posebnog odnosa stanovništva prema smrti. Tako slastičarna Oberlaa poziva na kratki predah nakon obilaska groblja.

U kojoj tradicionalnoj bečkoj kavani visi disko kugla?

Disko kugla i tradicionalna kavanska atmosfera nisu kontradikcija što dokazuje kafić Schoppenhauer u 18. okrugu. Ova stara prigradska kavana je sa ukusom renovirana, a moderni štih je dobila disko kuglom i lijepim barom. Ovdje se i dalje igraju bridž, tarok (igra s kartama koja je nastala u prvoj polovici 15. stoljeća u Italiji) i šah.

Koje dvije kavane nose isto ime?

Često dođe do zabune kada postoje dvije kavane sa istim imenom. Kafić Ritter se nalazi u popularnoj šoping ulici Mariahilfer Straße te nudi odličan predah poslije kupovine. Drugi se nalazi u okrugu Ottakring a obje kavane vrijedi posjetiti.

Tamo gdje se gostima ne obraća direktno

S ukusom osmišljeni izlozi i vitrine poslastičara Demela iz perioda austrougarske vladavine mame pecivima i poslasticama koje je carica Elizabeta voljela, a koji i danas impresioniraju posjetioce kafića. U ovom kafiću i 200 godina poslije goste uslužuju samo žene u crnobijelim uniformama, tzv. Demelice. Gostima se obraćaju ne koristeći drugo lice jednine, pitanjem: „Haben schon gewählt?“

Na čemu sjede gosti u klasičnim bečkim kavanama?

Thonet i bečke kavane su nerazdvojno povezani. Klasična Thonet stolica broj 14 je tradicionalna stolica u bečkim kavanama. Naslonjač ovog 1859. godine prvi put proizvedenog komada namještaja sastoji se od dva drvena luka te je time odličan primjer rada firme Thonet koja se specijalizirala za proizvodnju drvenog namještaja. Ovaj tip stolice danas se najviše proizvodi, ali sada pod brojem 214. Na ovim stolicama posjetioci Beča mogu sjediti i u jednom od najstarijih kafića, Frauenhuber ili u nešto modernijoj varijanti, Adlerhofu.