Državne institucije i političari ne žele govoriti o položaju LGBT osoba

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Kada se govori o prisutnosti razgovora o LGBT populaciji u Bosni i Hercegovini, mišljenja smo kako su isti izrazito slabo zastupljeni u javnom prostoru. Većinom su vidljiva zalaganja pojedinih nevladinih organizacija, dok državne institucije i ljudi koji ih predstavljaju vrlo slabo progovaraju na ovu temu, te njihova stajališta nisu ni poznata javnosti kada je riječ o LGBT populaciji, ili su to izrazito negativni stavovi, pa čak i govor mržnje'', rekli su iz Hrvatskog studentskog politološkog foruma.

Iz Forma smatraju kako je govorenje političara o LGBT temama dvosjekli mač koji može narušiti, ali i poboljšati njihov imidž.

''Kod određene skupine ljudi će imati pozitivnu konotaciju, kod drugih pak negativnu. Ono što se po našem mišljenju nikako ne bi smjelo dogoditi jest zloupotreba javne funkcije za širenje predrasuda ili govor mržnje prema LGBT osobama. I ne samo prema njima, nego svim manjinskim i marginaliziranim skupinama u Bosni i Hercegovini'', upozoravaju iz HSPF.

LGBT osobe čekaju ulazak u Europu

Iz HSPF smatraju da u BiH ima važnijih tema, ali da se sve teme mogu rješavati usporedno i vrlo efikasno. Dodaju da Bosna i Hercegovina generalno ima problem rješavanja svih problema, pa tako i problema manjinskih skupina. Na pitanje hoće li približavanjem BiH prema Europi političari početi više baviti problemima s kojim se susreću LGBT osobe iz Foruma su dali optimističan odgovor.

''U pitanju je stvaranje odgovarajuće političke klime, dok je god na snazi trenutna politička klima, i u slučaju pomaka oni će biti minimalni. Svakako da će približavanjem Europskoj uniji, a da ne spominjemo ulazak u istu, Bosna i Hercegovina biti dužna ispuniti odgovarajuće kriterije, koji će se ticati i LGBT osoba i njihovih prava, prava na životnu zajednicu, usvajanje djece i slično'', rekli su nam naši sugovornici.

Studenti otvoreni za razgovor Mladi koji su već čine dio političkog mijenja su svjesni da je važno baviti se položajem LGBT osoba, stoga ne čudi da je članica njihovog foruma osnovala udrugu Libertamo.

''Istina, Ines je članica i Hrvatskog studentskog politološkog foruma, te su naši članovi i članice, kao i ostale kolege s Filozofskog fakulteta upoznati s njenim i radom njene udruge. Svakako da našu podršku ima, jer smo kao mlade obrazovane osobe svjesni razlika među nama, te postojanja višestrukih identiteta, kao i uvažavanja i poštivanja istih. Studenti su dosta otvoreni za razgovor o ovoj temi, upoznavanja što bi rekli „iz prve ruke“, te poštivanja drugosti i različitosti'', rekli su iz HSPF.

''Nemojte mene pitati o tome''

I dok su mlade snage otvorene za razgovor o ovoj temi, većina političara izbjegava razgovor na ovu temu. Uputili smo nekoliko novinarskih upita strankama, raznim pojedincima i institucijama da razgovaraju o ovoj temi, ali oni su nas svi odbili tvrdeći ili da nisu nadležni ili jednostavno ignorirajući naš upit riječima ''ma nemojte mene pitati o tome''.

Dok su u svijetu LGBT osobe sastavni dio političkih krugova, te se nalaze na važnim državnim funkcijama, opći je zaključak da kod nas većina političara nema hrabrosti, ali ni otvorenosti pričati o ovoj temi.

''Političari ne govore o LGBT osobama jer se boje reakcije društva. Društvo je kod nas homofobno, pa su i oni takvi'', mišljenje je psihologije s kojom smo razgovarali.

Jedan od rijetkih koji je pristao razgovarati na ovu temu je parlamentarac Dennis Gratz. On je rekao kako političari ne smiju dozvoliti širenje govora mržnje i zloupotrebe javne funkcije za širenje predrasuda o ugroženim i marginaliziranim skupinama u društvu.

''Političke elite misle da je pitanje ravnopravnosti 'ženska tema'. Nema baš mnogo muškaraca u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti koji bi uopće pristali odgovarati na ova pitanja'', rekao je Gratz.