Đurđevdan je, vrijeme za novi put

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Romi u Bosni i Hercegovini i širom svijeta danas obilježavaju svoj najveći kulturno-vjerski praznik Đurđevdan. Simbolizam Đurđevdana je prekid zimovanja i proslava dolaska proljeća. Kao tradicionalno nomadski narod, Romi su ovim praznikom obilježavali pokretanje svoje čerge te ponovo polazili na put.

Đurđevdan je srpski naziv za blagdan svetog Jurja, Jurjevo, a Pravoslavna crkva obilježava ga 23. travnja prema julijanskom kalendaru, što je 6. svibnja prema gregorijanskom kalendaru.

Usto, to je i najveći romski blagdan (romski: Ederlezi) kojim se slavi povratak proljeća. Mnoge tradicije koje su uz njega povezane potječu iz zajedničke tradicije mnogih naroda istočnog Sredozemlja.

Na taj dan Romi se osobito svečano odijevaju, stavlja se nakit, odjekuje romska glazba i pleše se romsko kolo. Domovi se ukrašavaju cvijećem i raspupanim grančicama u znak dobrodošlice proljeću. Obredi ovog praznika uključuju kupanje u vodi s cvjetovima, a ponegdje se i zidovi kuća peru vodom. Obično ?? na ovaj dan jede janje.

Slična predaja sačuvala se i među Arapima, kako kršćanima, tako i muslimanima na Bliskom istoku, a potječe od štovanja poganskoga božanstva proljeća i plodnosti koje se arapski naziva Hader, što znači "Zeleni."