Evo koje su opasnosti povremenog opijanja kod mladih

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Iako je čašica alkoholnog pića s vremena na vrijeme sasvim u redu, konzumacija alkohola isključivo u svrhu namjernog opijanja (eng. binge drinking) opasna je po zdravlje, a na popis mogućih posljedica možemo dodati i visok krvni tlak. Znanstvenici iz Kliničkog istraživačkog centra Sveučilišta u Montrealu (CRCHUM) zaključili su na temelju novoga istraživanja da mladi u dvadesetim godinama koji se često prepuštaju opijanju imaju viši krvni tlak, što može povećati rizik od hipertenzije.

Namjerno opijanje (konzumacija pet ili više alkoholnih pića u razdoblju kraćem od dva sata) prilično je učestalo: prethodna su istraživanja u Kanadi i SAD-u pokazala da se otprilike 4 od 10 osoba u dobi od 18 do 24 godine često žestoko opije, piše portal 20minuta.hr

Negativni utjecaj na krvni tlak

U ovome su istraživanju znanstvenici prvi puta dokazali da opijanje može utjecati na krvni tlak te povećati rizik od hipertenzije i kroničnih bolesti povezanih s hipertenzijom. Jennifer O'Loughlin, viša znanstvenica u istraživanju objavljenom 19. veljače u znanstvenom časopisu Journal of Adolescent Health, kaže: „Otkrili smo da je krvni tlak kod mladih između 18 i 24 godine koji se često opiju za 2 do 4 milimetra žive viši od tlaka onih koji to ne prakticiraju.“

Podaci o konzumaciji alkohola kod dvadesetogodišnjaka prikupljeni su na temelju proučavanja 756 sudionika u istraživanju Nicotine Dependence in Teens (Nikotinska ovisnost kod tinejdžera) koje je pratilo 1294 mladih ljudi iz različitih društvenih slojeva u kanadskom Montrealu od 1999. godine. Podaci su se ponovno prikupljali kada su sudionici imali 24 godine te im je tada izmjeren i sistolički krvni tlak.

Sistolički krvni tlak je tlak u arterijama tijekom kontrakcije srca u otkucaju, i trebao bi biti ispod 140 milimetara žive. Krvni tlak viši od 140 preko 90 milimetara žive smatra se visokim krvnim tlakom. Potonji se broj odnosi na dijastolički krvni tlak, tj. tlak u arterijama između otkucaja srca (dok je srčani mišić opušten i dok se puni krvlju).

''Naši podaci pokazuju da barem 1 od 4 mlade osobe koje se povremeno opiju zadovoljavaju kriterije za razvoj prehipertenzije, što znači da je njihov sistolički krvni tlak između 120 i 139 milimetara žive. Taj podatak zabrinjava, budući da takvo stanje može napredovati do hipertenzije, a ona može uzrokovati srčane bolesti i preranu smrt'', nastavlja O'Loughlin koja radi kao znanstvenica u CRCHUM-u te kao profesorica na istom sveučilištu.

Što učiniti?

O'Loughlin predlaže preventivni pristup zdravstvenih stručnjaka: ''Loš način prehrane, prekomjeran unos soli i pretilost pretkazivači su visokog krvnog tlaka. Budući da smo svjesni poveznice između visokog krvnog tlaka i razvoja kroničnih bolesti, liječnici bi trebali pitati mlade o njihovim navikama kada je riječ o konzumaciji alkohola. Mali, ali kontinuirani porast sistoličkog krvnog tlaka mogao bi biti važan znak upozorenja.''

Istraživanje je također pokazalo da 85 % mladih koji prekomjerno piju u dobi od 20 godina, zadržavaju iste navike i u dobi od 24 godine. Ipak, za razliku od našeg genetskog sastava na koji ne možemo utjecati, rizično ponašanje možemo promijeniti. Znanstvenici će sada istražiti hoće li se trend porasta krvnog tlaka nastaviti i kada sudionici navrše 30 godina. Uz posao i obiteljske obveze, opijanje možda postane rjeđe.

U međuvremenu se nameću dodatna pitanja: hoće li kratkoročne posljedice povremenog opijanja nestati s padom takve vrste prekomjerne konzumacije alkohola? Postoji li kritično razdoblje u kojem je važno intervenirati kako bi se spriječila hipertenzija? Dok čekamo odgovore na ta pitanja, možemo primijetiti da i u ovome slučaju stara izreka o dobrobiti umjerenosti ostaje relevantna.