Grad veličine Mostara napustit će BiH do 2017.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Unatoč poražavajućoj statistici o broju iseljenih građana Bosne i Hercegovine, posebice u posljednje tri godine, ovaj broj svakim danom i dalje nastavlja rasti.

Dok je brojka iseljenih od srpnja 2013. do siječnja 2015. bila visokih 68 tisuća, sada je ista dostigla drastičnih 80 tisuća.

Ukoliko se trend iseljavanja nastavi, BiH bi do kraja 2017. godine mogla izgubiti više od 100 tisuća žitelja – skoro čitav jedan grad veličine Mostara ili zajedno četiri hercegovačke općine, Čapljina, Čitluk, Široki Brijeg i Ljubuški.

Predsjednica Unije za održivi povratak i integracije BiH Mirhunisa Zukić, za Dnevni list kaže kako se iz BiH odlazi iz ekonomskih razloga, zbog nepoštivanja osnovnih ljudskih prava kada je u pitanju obrazovanje i zapošljavanje, ali i loše infrastrukture, nepostojanja razvijene električne mreže, vodoopskrbe, loših putnih komunikacija itd.

Na temelju kontinuiranog terenskog istraživanja koje je Unija za održivi povratak i integracije u BiH provodi od polovice 2013. godine, zabilježeni su mnogobrojni odlasci bosanskohercegovačkih građana.

Brojke ukazuju da je blizu 80.000 građana napustilo Bosnu i Hercegovinu. Izvori informacija su mjesne zajednice i lokalne NVO. Među iseljenicima najviše je povratnika koji u mjestima povratka nisu imali uvjete za život, kaže Zukić.

Ona naglašava da odlaze cjelokupne obitelji, a posebno mladi kojih je oko 70 posto među iseljenicima.

Trend odlaska ljudi s područja općine Ljubuški, zabilježen je u razdoblju 2013. i 2014. godine, gdje se najviše ponovno raseljavaju povratnici koji su se nakon završetka rata vratili u svoje domove iz MZ Vitina, Ljubuški, Ljubuški Grad. Tu je zabilježen odlazak 150 obitelji odnosno 300 osoba i to ponajviše zbog nemogućnosti pronalaska zaposlenja.

Na području općine Tomislavgrad zabilježen je trend odlaska ljudi, kako povratnika, tako i domicilnog stanovništva. Zabilježeno je da je svoje domove napustilo oko 500 obitelji, odnosno 1.500 osoba, a iz općine Livno otišlo oko 500 obitelji, odnosno oko 1.500 osoba.

Iz HNŽ-a je u posljednje tri godine iselilo 191 obitelj, odnosno, 610 osoba.

Stanje je alarmantno u Zvorniku, Livnu, Bosanskom Grahovu, Kupresu, Sanskom Mostu, Bihaću, Ključu, ali i u Bratuncu, Srebrenici, Zvorniku, Milićima i Kalesiji. Prema podacima Unije samo na području općine Zvornik zabilježen je odlazak oko 2.000 obitelji, odnosno oko 6.000 osoba.

"Posljedice ovog masovnog iseljavanja i agonije mladih ljudi zbog teškog pronalaska zaposlenja tek ćemo osjetiti, a zanimljivo je da niti jedna javna institucija ne vodi evidenciju niti provodi istraživanje o iseljavanju", zaključuje Zukić.