Gratz: Političke elite misle da je pitanje ravnopravnosti 'ženska tema'

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Parlamentarac Dennis Gratz je rekao kako zastupnici trebaju voditi računa o ugroženim skupinama bez obzira na to jesu li su osobno povezani s nekim identitetom, stanjem ili problemom. Također ističe kako je najvažnije zaustaviti svaki oblik diskriminacije, te kako je politika neodgovorna prema žrtvama diskriminacije.

Bljesak.info: Zašto se bh. političari, ali i institucije (razna ministarstva) libe govoriti na ovu temu? Što je to zbog čega odbijaju ovakve upite?

Dennis Gratz: Za pitanje zaštite od diskriminacije nadležno je ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice na nivou BiH, Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH te pravosudne institucije. Parlamentarci mogu, i ne moraju govoriti o pitanjima diskriminacije i kršenja ljudskih prava, to je stvar njihovog izbora i političkog opredijeljenja. Ono što ne smijemo dozvoliti je širenje govora mržnje i zloupotrebe javne funkcije za širenje predrasuda o ugroženim i marginaliziranim skupinama u društvu.

Bljesak.info: Da li bh. političari položaj LGBT osoba smatraju nebitnim ili BiH ima veće i važnije probleme?

Dennis Gratz: Bosna i Hercegovina ima mnogo problema, razgovarati o svakom od njih paralelno nema nikakvog utjecaja na to koliko na kojem radimo da ih riješimo. Danas u Sarajevu imate nevladinu organizaciju Sarajevski otvoreni centar, koja se jednako stručno i profesionalno bavi pitanjem LGBT prava, a unutar svog djelovanja radi i na monitoringu procesa EU integracija. Čak mislim da je i važno da se organizacije koje se bave diskriminacijom ne ograničavaju na jedno pitanje i jednu skupinu, već upravo pokažu otvorenost prema društvu i svijest o problemima.

Bljesak.info: Koliko su po vašem mišljenju političari otvoreni prema LGBT populaciji?

Dennis Gratz: Zanimljiva je činjenica da se pitanja rodne ravnopravnosti, prava LGBT zajednice, te sve ono što ima veze sa identitetima koji izlaze izvan okvira etničkog ili vjerskog, najčešće 'uvaljuje' kao tema ženama – zastupnicama i ministricama. Političke elite misle da je pitanje ravnopravnosti 'ženska tema'. Nema baš mnogo muškaraca u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti koji bi uopće pristali odgovarati na ova pitanja. Međutim, čini mi se da se ta odgovornost i hrabrost koju mi u Našoj stranci zagovaramo, u javnosti nije do kraja prepoznata. Nedavno smo imali, i dan danas imamo, slučaj oko zabrane isticanja vjerskih obilježja u pravosudnim institucijama. To je priča koja je za političare trajala tri dana, i sada se nitko ne bavi njome osim izravno ugroženih žena i Islamske zajednice. Dakle, žrtve diskriminacije su iskorištene za prepucavanja i vijest koja traje manje od tjedna, a nitko od vladajućih nije preuzeo odgovornost da riješi pitanje. Jednostavno, politika je neodgovorna prema žrtvama diskriminacije, te ih često gleda kroz neke ideološke točke, a ne kroz međunarodne standarde zaštite ljudskih prava.

Bljesak.info: U svijetu su nerijetki primjeri da se na važnim političkim funkcijama nalaze političari koji su se deklarirali kao pripadnici LGBT populacije. Što mislite koliko je BiH daleko od takvog stanja?

Dennis Gratz: Smatram da zastupnici građana i građanki trebaju voditi računa o ugroženim skupinama bez obzira na to da li su osobno povezani sa nekim identitetom, stanjem ili problemom. Dakle, šta mi mislimo o nečemu, imamo li mi prijatelja koji pripadaju marginaliziranoj grupi, i slično, nema nikakve veze sa činjenicom da smo građanski odgovorni da je zaštitimo.

Bljesak.info: Kada su u pitanju zakoni, koliko su pripadnici LGBT populacije u BiH zaštićeni njima, te kolika su zapravo njihova prava?

Dennis Gratz: Porastao je stupanj znanja stručnih osoba, posebno u sigurnosti, policiji i pravosuđu po pitanju zaštite ljudskih prava. Ja se u ovih godinu dana nisam susreo sa prijedlozima zakonskih rješenja koja bi okvir zaštite promijenila ili proširila, osim po pitanju zaštite od zločina iz mržnje.

Bljesak.info: Koje zakone je potrebno donijeti da bi se poboljšao položaj LGBT osoba u ovoj zemlji?

Dennis Gratz: Nama općenito trebaju efikasniji mehanizmi zaštite ljudskih prava i zaštite od diskriminacije. To je ono na čemu trebamo inzistirati.

*Tekst nastao u suradnji sa Sarajevskim otvorenim centrom, u sklopu MATRA programa Veleposlanstva Kraljevine Nizozemske.