Hrvati i Bošnjaci vole Merkel, Srbi Putina

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Angela Merkel, njemačka kancelarka, Vladimir Putin, predsjednik Rusije, i Recep Tayyip Erdogan, predsjednik Turske, najpopularniji su strani političari u BiH, pokazuje istraživanje koje je "Ipsos" uradio za Međunarodni republikanski institut (IRI) iz Washingtona.

Prema njihovim podacima, na Merkel pozitivno gleda 64 posto bh. građana, na Putina 55 posto, a na Erdogana 44 posto.

Pozitivno prema Erdoganu

Prema nacionalnoj strukturi, Merkel pozitivno vidi po 81 posto Bošnjaka i Hrvata, te trećina Srba, dok polovina Srba Merkel vidi nepovoljno. S druge strane, čak 93 posto Srba pozitivno gleda na Putina, dok tek tri posto Srba Putina gleda nepovoljno. Merkel je za sedam posto Bošnjaka negativna ličnost, dok isto smatra osam posto ispitanika koji su se deklarirali kao Hrvati.

Što se tiče Bošnjaka, njih 29 posto vidi Putina pozitivno, dok ih 53 posto na ruskog predsjednika gleda negativno. Za 57 posto Hrvata Putin je pozitivna ličnost, dok ih 27 posto na Putina gleda nepovoljno.

Očekivano, najviše Bošnjaka ima pozitivno mišljenje prema Erdoganu, i to njih 71 posto, dok je među Bošnjacima 15 posto onih koji turskog predsjednika ne vide u pozitivnom svjetlu.

Upitani podržavaju li uvođenje turskog jezika kao obaveznog jezika u školskom programu srednjih škola, 71 posto od svih građana BiH je odgovorilo negativno. Njih 69 posto negativno se odnosi prema mogućnosti da ruski jezik bude obavezan u školskom programu u srednjim školama.

Obrazovanje

Gledano prema nacionalnoj strukturi, 35 posto Bošnjaka je za to da turski jezik bude obavezan, dok je njih 56 posto protiv. Što se tiče ruskog, 12 posto Bošnjaka bi podržalo uvođenje ruskog jezika u obrazovni sistem, dok ih je 80 posto protiv toga.

Devet posto Hrvata bi podržalo da turski i ruski jezik budu obavezni u srednjim školama, dok ih se 73 posto protivi uvođenju turskog, a 76 posto ruskog jezika.

Četiri posto Srba bi podržalo uvođenje turskog jezika u srednje škole, a 44 posto da se to uradi s ruskim jezikom. Protiv turskog jezika u srednjim školama je njih 92 posto, a prema uvođenju ruskog jezika u srednje škole negativno se odnosi 46 posto Srba.

Ispitanici su pitani i smatraju li da BiH pripada zapadnoj sferi utjecaja ili istočnoj. Gledano prema nacionalnostima, 29 posto Bošnjaka smatra da BiH pripada Zapadu, dok tako smatra 17 posto Hrvata i 15 posto Srba. Da BiH pripada Istoku smatra, četiri posto Bošnjaka, pet posto Hrvata i 11 posto Srba. Da BiH ne pripada ni Istoku ni Zapadu smatra 59 posto Bošnjaka, 72 posto Hrvata i 62 posto Srba.

Istraživanje je provedeno u siječnju i veljači nad 1.537 građana sa marginom greške do 2,5 posto, vodeći računa o etničkoj i geografskoj strukturi u BiH. Građani BiH pokazuju jedinstvo po pitanju protivljenja Islamskoj državi i problemu nezaposlenosti, te podijeljene stavove po etničkoj liniji kada je riječ o preferiranim međunarodnim partnerima, priopćeno je iz Međunarodnog republikanskog instituta (IRI), koji je objavio rezultate istraživanja javnog mijenja u BiH.

"Nakon duge povijesti etnoreligijskih podjela, ohrabrujuće je vidjeti da su svi građani BiH ujedinjeni u protivljenju religijskom ekstremizmu", rekao je Jan Suročak, direktor Ureda IRI-ja za Europu.

Istaknuo je da državne institucije moraju učiniti sve u svojoj moći da odgovore na ove probleme i da razumiju i rade na prevazilaženju podjela koje su i dalje prisutne. Ovaj reprezentativni uzorak čine građani BiH stariji od 18 godina. Podaci u grafikonima i tabelama zbog zaokruživanje ne moraju uvijek zbirno iznositi posto, prenose Nezavisne novine.