Hrvatice rađaju sve kasnije i sve više traže carski rez

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U Hrvatskoj je lani rođeno 37.493 djece, za dvjestotinjak više nego u 2015. godini. Sve je manje maloljetničkih poroda, ali se i sve manje žena odlučuje za rađanje u biološki optimalnoj dobi, dok istodobno raste broj starijih rodilja, piše Novi list.

U Hrvatskoj je već godinama sve manje obitelji koje se odlučuju na troje ili više djece, ali udio takvih rodilja lani se, nakon šest kriznih godina, ponovo vratio na 18 posto. U prošloj godini u 555 poroda rođeni su blizanci, a u osam poroda rođene su trojke.

Prema izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, porodi postaju najučestaliji u dobi od 30 do 34 godine, sa stopom od 89 na tisuću žena te dobi. Na drugom mjestu po broju poroda su rodilje u dobi od 25 do 29 godina koje iz godine u godinu rađaju sve rjeđe.

U padu je i broj poroda u dobi od 20 do 24 godine, a pozitivno je što je sve manje poroda u adolescenciji – stopa poroda u dobi od 15 do 19 godina smanjila se od 2015. godine sa 9,7 na 9,2 na tisuću adolescentica. Dok je u 2015. bilo 306 rodilja mlađih od 18 godina, lani ih je bilo 259, a četiri su bile mlađe od 15 godina. Neznatno je pao broj poroda u mlađih punoljetnica, s 826 u 2015. godini na 814 u 2016. godini, tako da je poroda u dobi ispod 20 godina ukupno bilo 1.073, a u prethodnoj 2015. godini 1.132. U HZJZ-u ovakve podatke smatraju ohrabrujućima, a uzrok vide u boljoj mreži savjetovališta za reproduktivno zdravlje mladih pri zavodima za javno zdravstvo, kao i u medijskoj kampanji za promicanje zdravlja mladih.

Djecu, navodi Novi list, sve češće rađaju majke starije od 30., a i u skupini iznad 35. godine zabilježen je blagi porast broja poroda. Učestalost poroda u dobi od 35 do 39 godina porasla je u godinu dana sa 41,3 na 43,6 na tisuću žena, a u dobi od 40 do 45 godina sa 7,5 na 8,7 poroda na tisuću žena. Žene starije od 45-te i dalje vrlo rijetko odlučuju na majčinstvo.

U hrvatskim rodilištima lani je zamijećen još jedan negativan trend – porasta broja poroda carskim rezom. Medicinski nepoželjan zahvat, koji može rezultirati s više komplikacija, a niska učestalost tog zahvata jedan je od pokazatelja kvalitete rada pojedinog rodilišta, lani je izveden 10 posto češće nego u 2015. U 2016. godini je zabilježeno 8.523 poroda carskim rezom, za gotovo tisuću više nego u 2015., a gotovo svaki četvrti porod (njih 23 posto) završen je carskim rezom.

Porast učestalosti carskog reza u HZJZ-u objašnjavaju većom svijesti rodilja o pravu na odluku o načinu poroda te činjenicom da se u privatnim rodilištima ovakav postupak provodi na želju rodilje i naplaćuje, čak i kad za njega nema nikakvog stručnog opravdanja.