Istraživanje: Kome građani BiH vjeruju najviše, a kome najmanje?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Građani u Bosni i Hercegovini najviše vjeruju medijima i vjerskim institucijama, a najmanje političarima i političkim strankama, pokazali su rezultati istraživanja ''Medijske slobode u BiH u 2022. godini'', koji su predstavljeni u Sarajevu.

Ovo istraživanje Udruženje ''BH novinari'' i fondacija Friedrich Ebert Stiftung provode kontinuirano od 2009. godine, a glavni cilj je pokazati stanje i razina medijskih sloboda u BiH, ali iz kuta građana.

Istraživači su najveću pažnju posvetili mišljenju građana o razini medijskih sloboda i poštivanju prava novinara u BiH, ali i prepoznavanju političkih utjecaja i pritisaka na medije, kao i glavnim preprekama na putu ka slobodnom novinarstvu. Iako je više od 80 posto ispitanika povjerenje poklonilo medijima, veliki broj njih vjeruje da političke partije i političari imaju najveći utjecaj na medije i medijske slobode.

Važnost ove teme pojasnio je Peter Hurrelbrink, direktor Fondacije Friedrich Ebert BiH, koji smatra kako je to temeljna tema u procesu razvoja medijskog društva i demokracije.

''To je zaista važan posao u novinarstvu, širenje medijskih sloboda za BiH. Mediji trebaju biti odgovorni i trebaju iznositi istinu i boriti se za nju, a to je nešto što je teško'', kazao je Hurrelbrink.

I pored velikog povjerenja koje poklanjaju medijima, dvije trećine ispitanika smatra kako je politička i financijska ovisnost osnovna prepreka radu medija i medijskim slobodama. Taj stav dijeli i Marko Divković, predsjednik ''BH novinara'', kazavši kako je ''dobar dio medija pod dominantnim političkim utjecajem''. Uz to, nepostojanje pravne, ekonomske i radno-pravne sigurnosti u novinarskoj profesiji vidi kao najveće prepreke u borbi za medijske slobode.

''Ja ponavljam već nekoliko godina da mi imitiramo medijske slobode. Dakle, u toj situaciji da govorimo o medijskim slobodama mislim da bismo bili neozbiljni'', rekao je Divković.

Dodao je i kako je poražavajuća činjenica da je gotovo svaki deseti ispitanik istaknuo kako opravdava napade na novinare.

''Dok ima ijedan koji bi se fizički obračunavao sa bilo kim, pa i sa novinarima, ne treba biti zadovoljan. Zagovornici takvih ponašanja prema novinarima često dobiju javni publicitet i postaju zapravo poželjan javni model odnosa prema novinarima'', pojasnio je.

Razloge za takvo stanje medijskih sloboda u BiH profesor sa Univerziteta u Tuzli Enes Osmančević pronalazi u slaboj medijskoj, ali i političkoj pismenosti i prosvjećenosti. Kako je pojasnio, konfuzija u kojoj građani svjedoče i nekritičnost, najbolje pokazuju teško prihvaćanje promjena u našem društvu, pa i kada je riječ o medijskim slobodama.

''To govori apsolutno o nezrelosti društva i tu je jedan veliki nivo političke podijeljenosti i ostrašćenosti'', rekao je Osmančević.

Pored rezultata ovog istraživanja, prezentirani su i rezultati istraživanja o medijskom izvještavanju o trenutnom ratu u Ukrajini, u okviru kojeg je primijećena velika polarizacija medija. Istraživač Mladen Bubonjić, sa portala Gerila.info, pojasnio je da su se u tim izvještajima generalizacija i relativizacija jako istaknuti, ali i da ovi izvještaji odlično ilustriraju kako diskurs u medijima prati podijeljenost u društvu, te cjelokupnu situaciju u medijima.