Jeste li se ikad zapitali zašto Britanci voze lijevom stranom?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Jeste li se ikad zapitali zašto Britanci voze lijevom stranom ulice, a sjede na desnom sjedištu? Razlog je povijesni, a ima veze sa držanjem mača u dominantnoj ruci, koja je kod većine Britanaca – desna.

U Srednjem vijeku, dok ste na konju, nerijetko ste morali voditi računa o sigurnosti. Nikad niste znali tko vam ide u susret, pa ako stranac prođe s vaše desne strane, vaša desna ruka mora biti slobodna da upotrijebi mač ukoliko to bude potrebno.

Ali to nije sve. Pravilo ‘drži se lijeve strane’ seže još dalje u prošlost. Arheolozi su otkrili dokaze kako su Rimljani vozili kola i vagone lijevom stranom, a poznato je i da su rimski vojnici uvijek marširali lijevom stranom.

Ovo ‘cestovno pravilo’ službeno je odobreno 1300. godine kada je papa Bonifacije VIII proglasio da se svi hodočasnici koji putuju u Rim trebaju držati lijeve strane.

Praksa se nastavila sve do kasnih 1700-ih kada su veliki vagoni postali popularni za prijevoz robe. Ova kola vuklo je nekoliko konja i nisu imala vozačko sjedalo. Umjesto toga, kako bi kontrolirao konje, vozač je sjedio na konju straga lijevo, držeći tako ruku biča slobodnom. Međutim, sjedeći s lijeve strane bilo je teško procijeniti promet koji dolazi s druge strane, s čime će se složiti svi koji su vozili automobil s volanom na lijevoj strani zavojitim ulicama Velike Britanije.

Ovi ogromni vagoni bili su najprikladniji za široke otvorene prostore i velike udaljenosti Kanade i SAD-a, a prvi zakon o držanju desne strane donesen je u Pennsylvaniji 1792. godine, a kasnije su ga slijedile mnoge kanadske i američke države.

U Francuskoj je dekretom iz 1792. godine naređeno da se promet drži zajedničkog prava, a Napoleon je kasnije to pravilo nametnuo na svim francuskim teritorijima.

U Britaniji ova masivna kola nisu bila previše tražena, a manja kola imala su sjedala za vozača da sjedi iza konja. Kako su većina dešnjaci, vozač bi sjedio s desne strane sjedala tako da mu je ruka s bičem bila slobodna, prenosi N1.

Prometne gužve u Londonu iz 18. stoljeća dovele su do donošenja zakona da se sav promet na Londonskom mostu odvija lijevo kako bi se smanjili sudari. Ovo je pravilo uključeno u Zakon o autocestama iz 1835. i usvojeno je u cijelom Britanskom Carstvu.

U 20. stoljeću došlo je do pokreta ka usklađivanju cestovnih zakona u Europi i postupni je pomak počeo s vožnje s lijeve na desnu stranu. Posljednji Europljani koji su promijenili s lijeve na desnu stranu bili su Šveđani koji su hrabro napravili promjenu preko noći na Dagen H (Dan H), 3. rujna 1967. U 4.50 ujutro sav promet u Švedskoj je stao na deset minuta prije ponovnog pokretanja, ovaj put se vozio desnom stranom .

Danas samo 35 posto zemalja vozi lijevom stranom. To uključuje Indiju, Indoneziju, Irsku, Maltu, Cipar, Japan, Novi Zeland, Australiju i najnoviju Samou 2009. Većina tih zemalja su otoci, ali tamo gdje kopnene granice zahtijevaju promjenu slijeva na desno, to se obično postiže korištenjem semafora, poprečnih mostova, jednosmjernih sustava i slično.