Jesu li boce za mlijeko više eko-friendly od kartonske ambalaže?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Ako ste ekološki osviješten potrošač, možda ste se zapitali jesu li sve te kutije u koje se pakira mlijeko loše za okoliš i bi li se trebalo ''prebaciti'' na korištenje boca.

Po nedavnoj studiji istraživača s Instituta za istraživanje energije i okoliša (IFEU) iz Heidelberga odgovor je negativan.

Nedavno provedena studija o recikliranju kartonske ambalaže za mlijeko ukazuje na to da ne griješite koristite li mlijeko u ''tetrapaku'', a isto vrijedi za voćne sokove i ostale napitke koji se pakiraju na isti način, javlja Hina.

Njemački znanstvenici podsjećaju da se spomenuti napitci pakiraju u višeslojnu kartonsku ambalažu, a najveći dio kutije čini karton. Osim kartona u tetrapaku se nalaze četiri tanka sloja plastike koji štite tekućinu i sloj aluminija.

Na temelju analize različitih čimbenika poput proizvodnih metoda i vremena utrošenog za proizvodnju, njemački su znanstvenici ustanovili da s ekološkog stajališta kartonska ambalaža za okoliš nije ništa štetnija od boca.

Pokazalo se da je u sedam od osam kategorija studije, poput klimatskih promjena i zakiseljavanja tla, kartonska ambalaža za mlijeko bila bolji izbor od povratne boce.

No prednost za okoliš, kažu autori studije, nije toliko očigledna kada je posrijedi ambalaža za pakiranje voćnih sokova.

Plastične boce koje se ne mogu ponovno koristiti bile su najgori izbor u usporedbi s kartonskom ambalažom jer se u izradi takvih PET boca troši puno materijala za pakiranje i proizvodnju te se rjeđe recikliraju.

Tijekom povijesti mlijeko se pakiralo na različite načine. Početkom 20. stoljeća uvedene su staklene boce, no pokazalo se da kao ambalaža one imaju nekoliko nedostataka: teške su i lomljive, moraju se ispirati prije ponovnog punjenja, što je predstavljalo problem mljekarama.

Od 1960. godine na tržište mlijeka ušle su nove vrste ambalaže, većinom kartonske kutije, no i plastične boce i plastične vrećice.

Danas se koriste razne vrste ambalaže. Gotova ambalaža šalje se u tvornice mlijeka namotana u velike role, a jedna rola ima preko 8000 pakiranja za količinu mlijeka od jedne litre, javlja Hina.

Jedan kamion dnevno može prevesti oko pola milijuna tako namotanih pakiranja. Kad bi se ista količina slala u bocama bila bi potrebna 24 kamiona pa se na taj način potrošnja goriva i ispušnih plinova koji zagađuji zrak na cestama smanjuje za 24 puta.

U mnogim se zemljama svijeta prazna ambalaža od mlijeka reciklira.

U tvornicama papira ambalaža se miješa s vodom da bi se slojevi razdvojili i da bi preostao koristan karton koji se ponovno miješa s vodom kako bi se proizveli novi proizvodi od recikliranog papira.

Plastika i aluminij u posebnim se tvornicama recikliraju i koriste kao gorivo.

Tetrapak kutije mogu se razrezati na sitne komadiće da bi se potom u posebnim tvornicama posebnom tehnikom prešale u daske različite debljine od kojih se na kraju izrađuje namještaj, javila je Hina.