Kako je sve KGB planirao ubiti Tita

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Sovjetski agenti su 50-tih godina planirali ubiti bivšeg predsjednika Jugoslavije Josipa Broza Tita, a kao smrtonosno oružje je trebala poslužiti opasna bakterija, ili otrovna kutija za nakit, tvrdio je svojevremeno viši savjetnik tadašnjeg ruskog predsjednika Borisa Jeljcina.

Do pokušaja ubojstva Josipa Broza, koji je Sovjetskom Savezu bio trn u oku, nikada nije došlo, ali je obavještajna služba koja je prethodila Odboru državne sigurnosti SSSR (KGB) razradila plan za ubojstvo i čak izabrala atentatora, sovjetskog špijuna koji je postao veleposlanik Kostarike u Jugoslaviji, pisao je svojevremeno Dmitrij Volkogonov u listu “Izvestija”.

Špijun koji je dobio zadatak da ubije Tita ranije je sudjelovao u organiziranju brutalnog ubojstva Lava Trockog, zakletog neprijatelja Josifa Visarionoviča Staljina, u Meksiku, 1940. godine.

Njegovo pravo ime je bilo Josif Grigulevič, a djelovao je pod imenom “Maks”, tvrdio je Volkogonov. Poslije Titovog “ne” Staljinu, šef sovjetske tajne policije Lavrentij Berija naredio je agentima da ga ubiju.

Oni su se obratili “Maksu”, koji je zadobio povjerenje rukovodstva Kostarike i bio veleposlanik ove zemlje u Jugoslaviji i Italiji. Sovjetsko Ministarstvo za državnu sigurnost (MGB) razmatralo je o mogućnost Titovog ubojstva bakterijom koja izaziva kugu.

Kako se navodi u tajnom dokumentu na koji se Vokogonov pozvao u članku, bilo je planirano da “Maks” pusti bakteriju u jednom od Titovih salona za prijem stranih diplomata.

„Smrt Tita ili bilo koje druge osobe u prostoriji bila bi neminovna”, stajalo je u dokumentu.

“Sam Maks ne bi ništa znao o svojstvima supstance. Da bi njegov život bio spašen, on bi prethodno bio cijepljen protiv kuge.”

Druge opcije su bile da se Tito ustrijeli pomoću “nečujnog sustava sakrivenog u predmetu za osobnu upotrebu”, kao što je naliv-pero, upaljač, štap ili aktovka, ili da se napravi kutija za nakit iz koje će, kada se otvori, izaći smrtonosni plin.

Dmitrij Volkogonov, od koga su potekle informacije o planiranju atentata na Tita je bio ugledni povjesničar i umirovljeni general, koji je kasnije obavljao funkciju Jeljcinovog savjetnika.

On je istraživao nekadašnje tajne sovjetske arhive i bio je kopredsjednik zajedničkog američko-sovjetskog odbora koji je tragao za američkim ratnim zarobljenicima u bivšem Sovjetskom Savezu, prenosi Blic.