Kako pobijediti ljetni umor?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Ljetni umor i iscrpljenost teme su o kojima se sasvim sigurno premalo razgovara jer taman pred godišnji odmor nije čudno da se osjećate – grozno, da vam je puna kapa svega i da jedva čekate pobjeći od računala, mobitela, kolega...

No ljetni umor mnogo je više od iscrpljenosti zbog posla, a ovo ljeto toga moramo biti posebno svjesni.

Ovo ljeto početak je ere nakon najstrožih zatvaranja zbog koronavirusa. Samim time mnogi žele nadoknaditi “izgubljeno vrijeme”, što je razumljivo, ali može biti i jako riskantno. Ako se uživanje u omiljenim aktivnostima pomno ne planira, može biti vrlo “preplavljujuće”, ali i dovesti do sagorijevanja, otkrila je za Women’s Fitness terapeutkinja i wellness stručnjakinja Kate Moriss-Bates.

I Japanci su dobro upoznati s ljetnim umorom, koji je u Japanu poznat kao “natsubate”. Ljeti, tijekom ovog fenomena, Japanci posebno paze na svoje zdravlje, prehranu i dobar odmor, a isto bi preporučili i svima ostalima, piše Ordinacija.hr.

Zato za velikih vrućina prilagodite svakodnevne aktivnosti, odmarajte se više i imajte više energije, i to zahvaljujući malim promjenama...

Odmarajte se nakon posla

Popodnevna siesta/fjaka/drijemež uvijek dobro dođe, a pogotovo ljeti. Deset minuta više vam je nego dovoljno, a tome u prilog govori i jedna australska studija prema kojoj samo deset minuta odmora poboljšava raspoloženje i produktivnost.

Fjaka i slični fenomeni pojava su na cijelom Mediteranu, gdje ljetne temperature dosežu i do 40°C. Siesta u Španjolskoj, pisolino u Italiji.

Najjednostavnije rečeno, to je psihofizičko stanje u kojem ne težite ni za čime i ne želite (a i ne možete) raditi ništa. Svakako, to je stanje uma. Ali uzvišeno stanje, u kojem čovjek ne želi ništa. Sposobnost je uživanja u samom postojanju ne razmišljajući ni o čemu. Učestala je greška zamijeniti fjaku s lijenošću. Za razliku od lijenosti, fjaka je gotovo neobjašnjivo, uzvišeno stanje uma i tijela, a tome zapravo teži cijelo čovječanstvo. Naravno, ničega ne valja previše. Pa tako ni fjake, objasnila je Lidija Kovačić, prof. iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije.

Promijenite termin treninga

Vježbanje je navika koju bi bilo dobro zadržati i ljeti, ali uz male preinake. Ako vježbate ujutro, ustanite sat ranije kako bi vježbanje bilo ugodnije i kako biste izbjegli visoke temperature. Svakako iskoristite ljeto za vježbanje na otvorenome, kao i za uživanje u vodenim aktivnostima.

Odmor je najvažnija komponenta treninga i našeg mentalnog zdravlja; pogotovo nakon naporne poslovne/radne godine. I tako i treba, malo se odmorite, napunite baterije i, ako pomislite na neku vrstu vježbanja, radite ono što tijekom godine niste – plivajte! Plivanje troši uvjerljivo najviše kalorija od svih ostalih rekreativnih cikličkih aktivnosti (trčanje, hodanje, rolanje, vožnja biciklom…) pa tako uz potonje benefite, imate još i onaj koji se zove “kalorijska potrošnja”! Vrlo vjerojatno niste znali, ali 30 minuta laganog plivanja troši oko 220 kcal, dok 30 minuta trčanja na brzini od 10 km/h troši oko 300 kcal, ističe Saša Segedi, prof. kineziologije.

Birajte mirise koji će vas razbuditi

Citrusni mirisi poput limuna i limete neodoljivo podsjećaju na ljetne vibre i u trenutku će vas energizirati. Dobra je ideja i da uzgojite neko aromatično bilje poput paprene metvice i ružmarina (pomaže kod fokusiranja) i kad god osjetite potrebu, otrgnite si malo bilja i samo udišite.

Prilagodite prehranu

Zdrava prehrana ključ je zdravog stila života, a ljeti stavite naglasak na voće koje će vas hidratizirati i osigurati vam prijeko potrebne vitamine, minerale i antioksidanse. Birajte nezaobilaznu lubenicu, ali i šljive, breskve, jagode...

Spavajte, spavajte, spavajte

Problemi s nesanicom muče mnoge, a situacija se znatno pogoršala u pandemiji kada je i nastao termin COVID nesanica ili koronasomnija – izvedenica koja upućuje na probleme sa spavanjem uzrokovane anksioznošću i tjeskobom zbog pandemije.

Bez obzira na dulje ljetne dane, iznimno je važno da se dobro naspavate i, koliko god je to moguće, držite se svaki dan ujednačenog ritma odlaska u krevet i buđenja. Pri tome pokušajte spavati oko osam sati.

Učinkovitom se pokazala jedna kognitivnih tehnika tzv. „vrijeme zabrinutosti“, koje se odnosi na točno isplanirano vrijeme tijekom dana u kojem pišemo svoje brige, planove, sve što nas muči i što trebamo napraviti kako bi se izbjegle misli koje obično dođu kada legnemo u krevet te počnu ometati noćni san. Bitno je i planiranje ove „aktivnosti“, odnosno definiranje vremena kad idemo spavati te priprema za odlazak na spavanje. Isto kao što kada želimo nešto skuhati trebamo namirnice, recept i vrijeme za pripremu, tako je i sa spavanjem, potrebno je pripremiti se kako bi kvaliteta sna bila što bolja te posljedično kako bi cijeli organizam bolje funkcionirao. U vrijeme pandemije valja spomenuti da čitanje i slušanje vijesti, korištenje kompjutora, pametnog telefona ili gledanje TV-a treba u večernjim satima prije odlaska na spavanje izbjegavati najmanje sat vremena prije te pokušati opustiti se uz neku od aktivnosti koja će umiriti tijelo i um, preporučuje Anđela Jelić, mag. psych.

Vrijeme u prirodi

Provođenje vremena u prirodi i na otvorenom lijek je za dušu u svako doba godine, a pogotovo ljeti, kada nam je to najprirodnije. Zato, kako zbog zaliha vitamina D tako i zbog hormona sreće serotonina i svježeg zraka, boravite čim više na otvorenome, i to kako vam najbolje odgovara – jedite na otvorenome, hodajte, vrtlarite...

Pazite na svoje tijelo, duh i um

SPOZNAJTE SVOJE GRANICE

Svi imamo granice i upravo zbog toga dobro je naučiti reći ne. Ako ste pozvani na previše događanja ili imate puno obiteljskih obveza, zapamtite da je u redu ponekad i reći – ne!

VODITE DNEVNIK

Kada vas nešto muči, jedan od najboljih načina da si pomognete i skinete što vam “leži na duši” je pisanje dnevnika. Važno je i da dnevnik uvijek bude uz vas jer nikad ne znate kada ćete trebati nešto zapisati.

OSTANITE U KONTAKTU

Život u izolaciji praktički nam je postao navika i zato je iznimno važno da održite odnose koji su vam bitni. Komunikacija i njegovanje bliskih odnosa važni su za vaše zdravlje.