Kako rashladiti toplinski val?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U svijetu zahvaćenom toplinskim valovima pristup uslugama hlađenja postaje važno pitanje, posebno u zemljama u razvoju u kojima je posjedovanje klima uređaja još uvijek rijetkost, kaže se u studiji "Helping a warming world to keep cool", objavljenoj na webu Međunarodne organizacije za energiju (IEA).

Gotovo 2,8 milijardi ljudi danas živi u zemljama u kojima je prosječna dnevna temperatura veća od 25 celzijevih stupnjeva, a manje od 10 posto ima klima uređaj.

Za razliku od njih, više od 90 posto kućanstava u zemljama poput Japana i Sjedinjenih Država ima klima uređaj.

IEA predviđa da će čak 2,5 milijardi ljudi u vrućim zemljama imati klima uređaj do 2050. godine, no bez njega će i dalje biti njih 1,9 milijardi.

Nedavna IEA-ova analiza istražuje koja je količina energije potrebna kako bi pristupačna i održiva rješenja za hlađenje bila dostupna svima.

Prema scenariju "Cooling for All" za više od jedne trećine od 900 milijuna ljudi koji trenutno žive u ruralnim područjima bez električne energije, pristup hlađenju bio bi osiguran izvan konvencionalnih energetskih mreža, a za još 400 milijuna putem mini mreža.

U scenariju se razmatraju dva moguća pristupa pružanju usluga hlađenja za područja u kojima će vjerojatno biti korištena izvanmrežna tehnološka rješenja za pristup električnoj energiji. Prema prvom pristupu, domaćinstva u vrućim zemljama imali bi pristup uslugama hlađenja pomoću dizelskih generatora koji bi pokretali malu klimatizacijsku jedinicu za hlađenje oko 20 četvornih metara prostora.

No, kako se upozorava, s obzirom da kućanstva s ograničenim pristupom energiji obično imaju niske raspoložive prihode, to znači da bi dodatne usluge hlađenja vjerojatno predstavljale važan potencijalni trošak, čak i ako su domaćinstva dobila pristup dizelskom generatoru.

Drugi pristup pretpostavlja uporabu solarne fotonaponske jedinicu s akumulatorom koji bi pokretao istu takvu klimatizacijsku jedinicu.

IEA upozorava da bi postavljanje klimatizacije otvorilo niz drugih pitanja i problema i to prije svega troškovnih. Naime, kako se navodi u studiji, pitanja kao što su koliko često kućanstva koriste klima uređaj i koliko je on pristupačan također su važna i treba ih uzeti u obzir, pogotovo jer je hlađenje samo dio slagalice poboljšanja pristupa modernim energetskim uslugama u mnogim zemljama u razvoju.

"Ostale energetske potrebe - poput kuhanja, osvjetljenja i hlađenja također su presudni dijelovi priče o pristupu energiji. Čak bi i upotreba malog klima uređaja po nekoliko sati dnevno predstavljala značajan dio potrošnje kućanstva za električnom energijom", kaže se u studiji.

Upozorava se i da klima-uređaji "mogu imati puno smisla" i izvan domaćinstava, jer su najtopliji dijelovi dana u mnogim zemljama sredinom do kasnog popodneva, kada su ljudi često izvan svojih domova u mjestima kao što su škole, bolnice i domovi zdravlja i druge javne zgrade.

Pristup klimatizaciji u tim objektima može imati smisla u pogledu energetskih emisija i pristupačne cijene, kao i drugih potencijalnih koristi, poput poboljšanog zdravlja i veće produktivnosti, kažu u IEA-u, prenosi Hina.