Kako se trujemo u vlastitim domovima

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Australski autor uznemirio je sveukupnu javnost jer tvrdi da živimo na planetu na kojemu dominira otrov.

Svakoga dana pomalo nas truju poznate stvari i proizvodi koje uzimamo zdravo za gotovo. Julian Cribb, spisatelj i ugledni australski stručnjak koji se bavi znanstvenim temama, u svojoj novoj knjizi 'Poisoned Planet' piše kako se otrovi nalaze svuda oko nas, a u tijelo ih unosimo putem hrane, vode, zraka i brojnih proizvoda koje svakodnevno koristimo. Ističe kako su brojne bolesti današnjice povezane upravo s kontaminiranim okruženjem. Cribb je napravio i popis otrovnih proizvoda koje doživljavamo bezazlenima, a zapravo su daleko od toga.

Proizvodi za ljepotu
Šamponi, sapuni, losioni, mlijeka za tijela, gelovi za tuširanje, ruževi, maskare, puderi, kreme za sunčanje… Većina kozmetičkih proizvoda koja služi za ljepotu i higijenu sadržava kombinacije otrovnih sastojaka u manjim ili većim količinama. ''Posebno su opasni proizvodi s parabenom, vrstom konzervansa koji se, među ostalim, povezuje s karcinomom dojke'', ističe Cribb. Dodaje kako je koža najveći ljudski organ putem kojega unosimo mnoge otrove godinama. Nažalost, kad-tad to dođe na naplatu.

Jeftina uvozna hrana
Svaka zemlja uvozi jeftinu hranu iz zemalja u kojima se kontrola hrane i ne provodi baš najbolje. Kako ističe Cribb, ključno je to što je jeftina pa je dostupna većem broju ljudi. Najčešće je riječ o prerađenim namirnicama, zamrznutoj hrani te brzoj hrani. 'Sve te namirnice imaju upitne sastojke koji se možda i ne navode na deklaracijama. Nadalje, takve namirnice tretirane su raznim kemikalijama koje pogubno djeluju na ljudsko zdravlje i uzrokuju čitav niz bolesti', upozorava australski autor.

Voće i povrće
Danas je gotovo nemoguće izbjeći pesticide i druge kemikalije, posebno ako voće i povrće kupujete od velikih preprodavača poput supermarketa. 'Pesticide možemo kriviti za mnoge bolesti današnjice, a njih najčešće nalazimo u voću i povrću. Namirnice koje su najzagađenije su jabuke, jagode, grožđe, breskve, nektarine, celer, špinat, krastavci, rajčice i krumpir', navodi Cribb. Posebno je opasno uvozno voće i povrće, jer se ono dodatno tretira kako bi moglo izdržati dug prijevoz do određene zemlje.

Meso
'Meso, riba, mlijeko, jaja, ali i maslac mogu sadržavati industrijske dioksine koji uzrokuju karcinom. Ako smanjite unos mesa, pomažete organizmu', savjetuje Cribb.
Proizvodi za kućanstvo
Mnogi prirodni materijali poput drveta, stakla, metala, biljnih ulja i drugih, zamijenjeni su sintetičkim proizvodima. Takvi proizvodi mogu se pronaći među namještajem, igračkama, odjeći i obući… 'Sintetika najčešće u sebi sadržava opasne kombinacije kemikalija koje štetno djeluju na ljudsko zdravlje. Kad možete birati, uvijek se odlučite za prirodne materijale, jer izloženost sintetičkim predmetima s vremenom vam sve više narušava zdravlje', ističe Cribb.

Voda
Nažalost, ni voda nije više zdrava. Prema Cribbovim riječima, godine zagađivanja vode i zraka učinile su svoje. 'U vodi možemo pronaći toksine i metale te čitav niz drugih opasnih sastojaka', navodi autor. Napominje kako se ne možemo osloniti ni na flaširanu vodu jer se ona pakira u nezdrave plastične boce.