Problemi i barijere
Kako žive osobe s invaliditetom u HNŽ-u
Tekst članka se nastavlja ispod banera
''Djeca s invaliditetom imaju bolji status u našem društvu nego prijašnjih godina, pomaka ima. Oni jesu mali, ali ih ima i to je ono što je važno'', rekao je u razgovoru za Bljesak.info Igor Ledić, predsjednik udruge za Down sindrom Mostar i član koalicije Zajedno smo jači koja okuplja 25 članica, udruga koje se bore za prava osoba s invaliditetom.
Da aktivnosti udruge imaju sluha, dokazuje i prva tematska sjednica u Skupštini županije, gdje je članica koalicije Zajedno smo jači Daniejla Kegelj upoznala članove Skupštine s problemima s kojima se susreću osobe s invaliditetom, te ih je upoznala s lokalnim akcijskom planom.
Asistenti u nastavi
''Koalicija je radila lokalni akcijski plan. Došli smo do pete faze, imali razgovore s ministrom zdravstva, i problematika je prepoznata od nadležnih. Nadamo se skorom usvajanju tog plana, samim tim dobit ćemo zakon za osobe s invaliditetom, gdje će se monoga pitanja i problemi svih osoba s invaliditetom riješiti'', rekao je Ledić napominjući kako je Vlada dala naredbu da se od idućeg školskog polugodišta uvedu asistenti u nastavi za osobe s invaliditetom.
Koalicija organizacija osoba sa invaliditetom 'Zajedno smo jači' u HNK/Ž kao dio mreže koalicija na području BiH i ove godine promovira poštivanje ljudskih prava osoba sa invaliditetom na današnji datum. Generalno svake godine jedinstavena tema obilježavanja preporučena je od UN-a.
Jedinstvena Tema preporučena od UN-a za 2015: Pitanja inkluzije: pristup i osnaživanje za ljude svih sposobnosti
''To je velik korak prema naprijed. Mi asistente nismo imali, plaćali su ih roditelji koji su bili u mogućnosti. Za sada je primljeno oko 18 zahtjeva za asistente u nastavi i mislim da će svi biti odobreni. A što se tiče modela zapošljavanja, mislim da će ići preko biroa za zapošljavanje'', pojasnio je Ledić.
Jasna Rebac, predsjednica Udruženja mladih 'Ružičnjak – Los Rosales', koje je također članica Koalicije, u razgovoru za Bljesak.info je se slaže da je napravljen pomak u položaju osoba s invaliditetom.
''Pomaka ima oni jesu mali, ali nama puno znače. Do prije godinu dana se nije ni znalo za nas. Pokušavamo zajednički lobirati da se poboljša stanje u županiji, ali nažalost barijere i dalje postoje'', kazala je Rebac, dodajući kako su barijere velike, od arhitektonskih pa do onih u svijesti ljudi.
Barijere
''Barijere nisu samo arhitektonske, nego i dostupnost informacijama, primjerice gdje i kako se mogu tražiti i ostvariti prava osoba s invaliditetom. Važna je bilo kakva pristupačnost'', dodaje Rebac.
Što se tiče arhitektonskih barijera u Mostaru, stanje je, po mišljenju Rebac katastrofalno.
''Kod nas živi inkluzija u vrtićima i osnovnim školama, a kada pogledamo jedna ili dvije škole su pristupačne za djecu koja su primjerice u kolicima. U kulturnim institucijama postoje neke rampe, ali nisu u funkciji. Teško je vraćati se unazad, ali bilo bi dobro da se uđe u plan zgrada koji se prave i da se tu uklone barijere. Naravno, pokušavamo da se iznađu sredstva da se vrtići i škole učine maksimalno pristupačnima djeci s invaliditetom. Pojedini vrtići su prilagođeni, i to isključivo zahvaljujući osobnim sredstvima ili sredstvima roditelja, ali to nije rješenje mi tražimo sustavna rješenja'', dodala je Rebac.
Gradski vrtići su po pitanju inkluzije djece s invaliditetom napravili veliki iskorak.
Vrtići napravili iskorak
''U zadnje dvije godine, gradski vrtići su napravili velik iskorak u inkluiziji. Sva djeca s poteškoćama i invaliditetom idu u vrtić, u gradskim vrtićima su ravnopravni i u vrtiću borave osam do devet sati, dok su prije išli samo četiri sata. Roditelji su prezadovoljni, ali naravno uvijek ima mjesta za napredak'', kaže Ledić napominjući kako je jako bitno da i tete i druga djeca shvate, da nisu ni bolesni ni drukčiji nego 'isti na malo drugačiji način'.
Što se tiče rada koalicije, problem je što još uvijek nema svoj prostor za rad.
''I dalje smo 'izbjeglice', snalazimo se na razne načine. To nam je velik problem, nadam se da će i nama 2016. godina biti sretna i da će nam grad dodijeliti taj prostor. Izlazili smo na teren nekoliko puta i pogledali par prostora, međutim kada smo izabrali koji je najprilagođeniji potrebama članova Koalicije, rekli su nam da je zauzet'', kaže Ledić u nadi da se gradske vlasti ovaj put neće oglušiti na potrebe Koalicije koja brine o osobama s invaliditetom.
Ni Z od zapošljavanja
Jasna Rebac je nadodala, da su osobe s invaliditetom koje završe obrazovanje dalje prepuštene same sebi, te da se i na tom planu mora puno raditi.
''Svi znamo da postoji fond za profesionalnu orijentaciju koji bi trebao funkcionirati, ali jako mal je broj primjera zapošljavanja osoba s invaliditetom u našoj županiji. Po zakonu na svakih šest zaposlenih dolazi jedna osoba s invaliditetom, ali poslodavci će radije plaćati penale nego zaposliti osobu s invaliditetom'', kaže Rebac dodajući kako kod nas i dalje postoje predrasude.
''Koliko god se trudili postoje predrasude, a najteže je promijeniti ljudsku svijest'', zaključuje Rebac.
