Kipovi na meti povijesnih promjena

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nekoć slavljeni kao pioniri, neki od graditelja europskih carstava postali su mete građanskog bijesa: proturasistički prosvjednici traže da se njihovu ostavštinu preispita i da se njihove često impozantne kipove ukloni i odbaci u ropotarnicu povijesti.

Od Cecila Rhodesa u Engleskoj i kapetana Jamesa Cooka u Australiji do Kristofora Kolumba u Sjedinjenim Državama i kralja Leopolda II. u Belgiji, imperijalisti su meta napada, ponekad potomaka onih koje su nekoć kolonizirali.

Koji je tome uzrok? Opće globalno preispitivanje povijesti i rasizma potaknuto smrću Georgea Floyda 25. svibnja, Afroamerikanca koji je umro nakon što ga je policajac u Minneapolisu prilikom privođenja devet minuta gušio koljenom.

"Ropstvo je još uvijek stvarna povijest za crnce, mi i dalje živimo s njegovim posljedicama, s rasnom hijerarhijom koja crnce svrstava na dno”, rekla je Mary Ononokpono, koja priprema doktorat na Sveučilištu Cambridge o britanskoj trgovini robljem iz Biafre.

"Britanija, Europa i Amerika – i Afrika – moraju se suočiti sa svojom poviješću”, smatra ona. "Hitno moramo povesti iskrenu raspravu o povijesti ropstva i njegovu nasljeđu siromaštva koju je trebalo provesti već odavno”.

Prosvjednici su srušili kip Edwarda Colstona, trgovca robljem iz 17. stoljeća, u nedjelju u Bristolu i bacili ga u luku. Kip je izvučen iz mora i bit će smješten u muzej. Toliki bijes koji se pokret probudio prema kolonizatorima, monarsima i istraživačima, koji su u nekim slučajevima uništili ili porobili lokalna stanovništva širom svijeta dok su Europljani gradili carstva i bogatili se.

Također je ponovno raspirio raspravu u Sjedinjenim Državama o simbolima robovlasničke južnjačke Konfederacije. Protivnici tih simbola, uključujući spomenike i spomen ploče te konfederacijske zastave, smatraju da oni simboliziraju ropstvo, rasizam i američku ksenofobiju. Njihove pristaše u njima s druge strane vide nasljeđe i kulturu Juga te smatraju da su podsjetnik na žrtve Konfederacije u Američkom građanskom ratu koji se vodio od 1861. do 1865.

Grijesi prošlosti

Spomenike se uvijek rušilo kada su se mijenjale povijesne silnice i uzdizala ili raspadala carstva.

Samo nekoliko dana nakon potpisivanja Američke deklaracije o neovisnosti 1776., revolucionari su srušili kip Georgea III. Tijekom Francuske revolucije, jednako je završio i kip Louisa XV.

Spomenik Josifu Staljinu u Budimpešti srušen je 1956. tijekom Mađarske revolucije. Spomenik Vladimiru Lenjinu pao je kada su pali prvo Berlinski zid a potom i Sovjetski Savez.

Kip Feliksa Dzeržinskog zvanog "Željezni Feliks”, prvog direktora sovjetske tajne policije Čeke, preteče KGB-a, koji je stajao ispred sjedišta KGB-a u Moskvi, srušen je 1991.

Kip iračkog predsjednika Sadama Huseina pao je nakon invazije na Bagdad 2003., uz pomoć američkih postrojbi.

Moskva ima čak i groblje za srušene kipove: muzej prepun ostataka bivših heroja urušene supersile.

Premda gledano iz povijesne perspektive revolucionari mogu potaknuti nagle promjene, rijetko je smrt jednog čovjeka izazvala tolike rasprave o rasizmu i grijesima prošlosti, koji po mišljenju mnogih crnaca još nisu okajani.

Neke uništavanje kipova uznemiruje.

Bivši australski premijer Tony Abbott osudio je pozive da se sruši Rhodesov kip na Sveučilištu Oxford.

"Rušenje kipova heroja prošlosti kulturni je vandalizam najgore vrste”, rekao je Abbott, Rhodesov stipendist.

"Trebali bismo učiti od njihovih snaga i slabosti, ali nikada ne bismo smjeli misliti da imamo zadnju riječ u smislu mudrosti i shvaćanja.”

Neki u Africi također izražavaju oprez.

Anthony Bouadi (30), turistički vodič u dvorcu Cape Coast u Gani, u kojem se robove nekoć držalo u tamnicama bez prozora prije slanja preko Atlantika, smatra da je pogrešno rušiti kipove.

"Trebao bi postojati poseban muzej za te spomenike i kipove, muzej koji govori o povijesti robovlasnika”, rekao je.

"Povijest transatlantske trgovine robljem je jako okrutna, nije dobra. No, moramo pamtiti što se dogodilo u prošlosti kako to ne bismo ponovili”.

Ne žele svi promjene

Inicijative za uklanjanjem konfederacijskih spomenika u SAD-u počele su nakon ubojstva devetero crnih vjernika u crkvi u Charlestonu u Južnoj Karolini 2015. koje je počinio bijeli supremacist.

Ogorčenost zbog pokolja uvjerila je guvernera Južne Karoline da potpiše prijedlog zakona koji je omogućio uklanjanje konfederacijske zastave iz kompleksa parlamenta i doveo je do uklanjanja više od 100 drugih simbola Konfederacije, kako procjenjuje organizacija Southern Poverty Law Center.

Ali otpor, i emocionalan i institucionalan, bio je žestok. U utorak je u Virginiji srušen kip talijanskog istraživača i kolonizatora Kristofora Kolumba.

U sjeveroistočnom francuskom gradu Lilleu, ogorčenost zbog Floydove smrti dala je nov zamah kampanji za uklanjanje kipa generala Louisa Faidherbea, koji je igrao ulogu u kolonizaciji Alžira 1840-ih i koji je za Napoleona III. bio guverner Senegala.

"On je vladao Senegalom terorom, paleći sela i ubijajući ljude, no unatoč tome u Lilleu ga se i dalje slavi”, rekao je Nicolas Butor, aktivist organizacije Survie, koja se bori protiv neokolonijalizma u Francuskoj. "Želimo da Faidherbeov kip bude uklonjen iz javnog prostora. Moramo prestati glorificirati rasističke kolonizatore”, naglasio je, prenosi Hina.

London je najavio reviziju naziva ulica i kipova, od kojih mnogi odražavaju naglo povećanje londonskog bogatstva i moći na vrhuncu Britanskog Carstva za vrijeme kraljice Viktorije.

Riječi "ubojica” i "rasist” ispisane su na kipu kraljice Viktorije, koja je vladala od 1837. do 1901., u engleskom gradu Leedsu.

Dakle, što je rješenje?

Bansky, ulični umjetnik koji potječe iz Bristola, ima prijedlog kako prevladati jaz u vezi Colstonova kipa.

"Izvucimo ga iz vode, vratimo na postolje, svežimo kabl oko njegova vrata i naručimo brončane kipove prosvjednika u stvarnoj veličini kako ga ruše. I svi sretni i zadovoljni. Slavni dan obilježen”.