Konferencija u Mostaru: BiH puna jednonacionalnih spomenika žrtvama rata

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Republika Srpska ima 50 posto manje spomen obilježja koja su namijenjena žrtvama protekloga rata u odnosu na Federaciju BiH, kazao je osnivač i koordinator Udruženja za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) Edvin Kanka Ćudić na okruglom stolu u Mostaru pod nazivom 'Memorial Center In Memoriam B&H ('92-'95)'.

Na okruglom stolu, koji je UDIK organizirao u suradnji s fondacijom 'Robert Bosch Stiftung', mogla se čuti brojka od 2 500 spomenika namijenjenih žrtvama protekloga rata u BiH, u čemu prednjači Tuzlanska županija s čak 292 spomenika.

"Slijedi Unsko sanska županija s 200 spomenika, te Zeničko-dobojska, Bosansko-podrinjska, Srednjobosanska i Hercegovačko-neretvanska županija sa 117 spomenika, dok je najmanji broj spomenka u Zapadnohercegovačkoj, Sarajevskoj i Hercegbosanskoj županiji, gdje se spominju 32 spomenika", kazao je Ćudić, ne iznijevši podatak u Posavskoj županiji.

On je napomenuo kako se u nekim slučajevima nije mogla ostvariti suradnja, odnosno doći do željenih rezultata od lokalnih vlasti jer oni nisu posjedovali nikakve podatke ili su posjedovali podatke samo o jednoj etničkoj skupini, pa su ti zahtjevi upućivani i na vjerske institucije i dr.

"Pojedine općine na području FBiH vode evidenciju samo o jednoj etničkoj skupini, pa se tako na području RS vodi evidencija samo o srpskom narodu izuzev grada Doboja, koji je dostavio i evidenciju o Bošnjacima", objasnio je Ćudić.

On je podsjetio na neke od općina u FBiH koje nisu nikako dostavile podatke kao što su: Velika Kladuša, Kiseljak, Čapljina, Mostar, Neum, Ravno, Široki Brijeg, Drvar, Kupres, dok su u RS to, uz ostale, Kozarska Dubica, Krupa na Uni, Banja Luka, Kotor Varoš, Šipovo, Zvornik, Kalinovik, Trebinje i dr.

Dodao je i to kako ne postoji spomen obilježje namijenjeno civilnim žrtvama rata na području Brčko Distrikta BiH iz razloga što se etničke skupine ne mogu složiti da bude jedan jedinstven spomenik.

Prof na Fakultetu političkih znanosti u Sarajevu prof. dr. Nerzuk Ćurak, koji je održao pedavanje na temu 'Kultura sjećanja kroz politiku poricanja' rekao kako je jako puno spomenika, ali su ti spomenici pamćenja jednnacionalni, ocjenjujući kako je BiH još uvijek daleko od empatične kulture kada su u pitanju razne 'memorabilije koje nas podsjećaju na masovna ubojstva'.

"Mislimo da ćemo brzo doći do jednog sjećanja koje bi u vidu spomeničke kulture moglo uvažiti bol i patnju svih jer je to veliki problem i treba ohrabrivati civilno društvo u lokalnim zajednicama da se prepoznamo zajednički u boli svih, a ne da inzistiramo na pojedinačnim, monoetničkim sjećanjima koja naprosto nisu kriteriji istine", zaključio je prof. Ćurak

Podsjetio je na riječi arhitekte i intelektualca Bogdana Bogdanovića da 'ne gradimo spomenike boli i patnje nego, ako već moramo spomenike pameti', konstatirajući kako je mišljenja 'da ćemo se načekati takve razine kulture'.