Liječnica za Bljesak.info: Kako spriječiti, a kako liječiti trovanje hranom

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''S ponosom mogu reći da dosad nije bilo prijava o trovanju hranom, i toplo se nadam da će tako i ostati'', rekla je liječnica opće medicine Andrea Čarapina, koja je za Bljesak.info govorila o prevenciji, simptomima i liječenju trovanja hranom.

Alimentarna intoksikacija je trovanje hranom uzrokovano enterotoksinima bakterija. Pojava simptoma trovanja ovisi o općem stanju oboljele osobe, kao i unesenoj koncentraciji živih uzročnika po gramu namirnice, kaže dr. Čarapina.

Simptomi

''Kliničku sliku obilježava nagli nastup s vrućicom, bolovima u trbuhu, mučninom, dijarejom (proljevom) i povraćanjem. Osim ovih uobičajenih simptoma, u stolici se mogu primijetiti tragovi krvi, te gnoj'', pojašnjava liječnica.

Što učiniti

Dodaje da je zajednički nazivnik crijevnim virozama (koje su benignog karaktera) i alimentarnim intoksikacijama su svakako simptomi dijareje, povraćanja i mučnine. Ukoliko osoba ima navedenu simptomatologiju potrebno je provesti striktni higijensko-dijetetski režim prehrane (1.dan – nezaslađeni čaj od šipka i dvopek, 2. dan – kuhani krumpir, kuhana riža, kuhana juha bez masnoća, banana, krekeri, slani štapići,...), te obilnu nadoknadu tekućine. U slučaju da ne dođe do poboljšanja stanja, potrebno je javiti se na liječnički pregled.

Kako se liječiti i kada posjetiti liječnika

''Liječenje i oporavak ovise o težini simptoma. Glavna komplikacija je dehidracija, te gubitak elektrolita iz tijela, te je upravo njih potrebno spriječiti i liječiti. Za sprječavanje dehidracije osim obilne nadoknade tekućine (potencirati negaziranu vodu), ordiniraju se i posebne rehidracijske otopine. Osobi je preporučeno uzeti probiotik (kao obnovu crijevne flore). Tekućinu uzimati u malim gutljajima kako bi voda ostajala u tijelu. Pridržavati se preporučenih dijetetskih mjera, te se na vrijeme obratiti liječniku ukoliko simptomi potraju. Povišena tjelesna temperatura, posebno uz pojavu tresavice i zimice je svakako znak da se javite svom izabranom liječniku u ambulantu obiteljske medicine'', savjetuje dr. Čarapina.

Kako spriječiti trovanje

Govoreći o tome kako spriječiti trovanje, dr. Čarapina je rekla kako je najvažnije poduzeti mjere kako do trovanja hranom ne bi došlo.

''Opće mjere su higijenski postupci prilikom obrade hrane, upotreba higijenski ispravne vode, hranu zaštiti od insekata, te adekvatni postupci tijekom transporta, čuvanja i distribucije hrane. Meso, mesne prerađevine, mlijeko, mliječne proizvode, jaja, kolače i sladolede čuvati u hladnjacima na adekvatno niskoj temperaturi. Niske temperature sprječavaju rast kolonije bakterija i proizvodnju njihovih toksina. Ne konzumirati svježa i termički neobrađena jaja i mlijeko. Pravilno kuhanje uništava bakterije koje mogu izazvati trovanje hranom. Hranu je potrebno kuhati dovoljno dugo. Prilikom podgrijavanja provjeriti je li potpuno zagrijana, te ostatak hrane nakon konzumiranja, kao i hranu koja je sumnjive boje i mirisa, te koja je duže vrijeme u hladnjaku preporučeno je BACITI!'', kaže liječnica, ponavljajući kako je higijena na prvom mjestu!

Higijena na prvom mjestu

Potrebno je često prati ruke, važna je i dobra higijena pribora za pripremu i konzumiranje hrane. Ruke je potrebno prati PRIJE i NAKON rukovanja sa sirovim mesom, piletinom, morskom hranom i jajima, te PRIJE konzumiranja.

Brojne zarazne bolesti se mogu prenijeti hranom, a Čarapina kaže kako su vodeći uzroci bakterijskog trovanja hranom Campylobacter jejuni, te Salmonela. Od ostalih bolesti tu su Shigella, Staphylococcus aureus, Clostridium perfingens, te mnoge druge. Konačna dijagnoza se, pojašnjava dr. Čarapina, postavlja bakteriološkom pretragom stolice oboljele osobe na Klinici za mikrobiologiju.

Trovanje hranom je potrebno prijaviti kaže liječnica, dodajući kako društvenom odgovornošću možemo spriječiti epidemiju, odnosno spriječiti povećanje broja oboljelih.

''Mjerama suzbijanja zaraze, posebno kad se radi o kolektivima kao što su vrtići, škole, restorani možemo ograničiti bolest na par nasumičnoh slučajeva (ako je do toga već došlo) i brinuti se za zdravlje sviju nas'', zaključuje dr. Čarapina.