Mostar Sevdah Reunion: I s tradicionalnom glazbom se može biti cool

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Čini se da se ni nakon dvadeset godina karijere nisu zasitili biti prvi koji čine prave stvari na pravi način, jer Mostar Sevdah Reunion opet smjeraju pionirski i, dakako, ispravno. Naime, začetnici bosanskohercegovačke world music scene koji na sve strane svijeta razglasiše ime i stanje sevdaha, ovoga ljeta planiraju domaći, mostarski, i pionirski i avangardni potez: biti prvi koji će u sevdah baciti publiku Mostar Summer Festa. Svi smo nestrpljivi prepustiti se emocijama vođeni tonovima umjetnika sevdaha. Strast za sevdahom koja se nalazi iza MSR-a je Dragi Šestić.

Dragi, najpoznatiji si po radu oko sevdaha, ili je bolje reći, po radu u sevdahu. Zašto sevdah, otkud ta fascinacija sevdahom?

Moje je ime prvenstveno povezano sa sevdahom – najviše zahvaljujući mom projektu Mostar Sevdah Reunion, iako sam se okušao i u drugim glazbenim izričajima poput romskog, arapskog makama, klezmera, afričkih ritmova, popa, pa sve do dalmatinske klape. Iako sam odrastao na rock 'n' rollu, sevdah je u mom životu uvijek bio tu negdje, mogao sam ga čuti na radiju, TV-u... Njegovu ljepotu sam počeo otkrivati krajem 80-tih kada sam, još kao mladić, s rajom počeo posjećivati neke mostarske lokale gdje su svirali mostarski tamburaši i neki drugi glazbenici... koji bi u sitne sate krenuli po karasevdahu, koji me je najviše asocirao na američki blues. U tim momentima se i rodila ta ljubav za sevdah.

Mostar Sevdah Reunion je pokrenut 1998. godine, i dogodine će biti okruglih dvadeset. Ta 1998. zvuči kao neka jako davna i daleka godina i mnogi vaši slušatelji nisu tada ni bili rođeni, koliko god nevjerojatno to zvučalo. Možeš li nam zato ispričati namjere i ideje koje su stajale iza projekta MSR? Kako se pokrenula priča?

Zvuči nevjerovatno, kao da je bilo prije par godina... Rujna 1998. pokrenut je Mostar Sevdah Reunion, mogu reći sasvim slučajno. Spletom sretnih okolnosti, upoznavši tadašnje vodeće ljude Pavarotti centra, direktora Davida Willsona i perkusionistu/terapeuta Eugena Skeepea, snimljeni su prvi demo snimci s Ilijazom Delićem kao glavnim vokalom, Mustafom Šantićem na harmonici i klarinetu te Senadom Trnovcem na bubnju. Osnovna je namjera bila da se bosanskohercegovačka kulturna baština predstavi u svijetu. I evo, dvadeset godina kasnije, još ustrajemo.

Meni je oduvijek ime Mostar Sevdah Reunion odražavalo namjeru da se poratni Mostar ujedini sevdahom. Ima li te logike u imenu benda?

Tako je. Ako izbacite sevdah iz imena dobivate Mostar Reunion – ponovno ujedinjenje.

Koliko je bilo teško u poratnoj BiH 'krčiti' put sevdahu?

Mi smo ga prvo 'krčili' na Zapadu jer BiH nije baš bila spremna za naše albume. Prvi album smo izbacili 1999., a prvi koncert u BiH je bio u Mostaru u veljači 2002., pa koncert u Sarajevu u kolovozu 2002., dakle, tek nakon tri godine. Bilo je dosta otpora našem načinu interpretacije sevdaha, prihvaćanje nije išlo lako. Rekli su da ga skrnavimo, a da nisu baš dublje promislili o tome, jer sevdah je neprestano evoluirao kroz vjekove i ere: od turskog doba i samog pjevanja, uključivanja saza, preko doba Austro-Ugarske i uvođenja harmonike kao glavnog instrumenta, uz dodatak i ostalog instrumentarija – violine, gitare, puhačkih instrumenata..., da ne govorimo o ekspanziji sevdalinke nakon Drugog svjetskog rata u čuvenim republičkim studijima – pogotovo u RTSA s Narodnim orkestrom, pa potom promjene u aranžmanima... mogu se inovacije u sevdahu nabrajati unedogled. Mi smo ga prvi uveli u svijet i to je činjenica koja stoji. Nakon nas se pokrenuo cijeli niz novih projekata, došlo je do popularizacije sevdaha – mladi su shvatili da se i s tradicionalnom glazbom može biti cool.

Čudna jada od Mostara grada se pjeva u svakom kutku od Vardara pa do Triglava pa i svugdje gdje ima iseljenika. U čemu je tajna Čudna jada, što se dogodilo da je narod tu pjesmu toliko prihvatio i da je postala neka vrsta duhovnog raspoznavanja, ode ovdašnjem načinu života?

Nemam pojma, valjda je bio pravi moment. To se ne može planirati. Napravljena je kao jedna od pjesama koje se nalaze na konceptualnom albumu 'A secret gate' i bila je hit u narodu i prije video spota koji smo napravili tek par godina poslije.

Iako mnogi (da ne kažem svi) znaju za Čudna jada, opet je za mnoge od tih svih sevdah velika nepoznanica. Što je za tebe sevdah, kako bi ga pojasnio onima kojima je nepoznanica?

Sevdalinka je tradicionalna bosanskohercegovačka glazbena forma. Sevdah je raspoloženje u koje upadate konzumiranjem te sevdalinke. Mene i John Lee Hooker i Billie Holiday i Chat Baker i Johnny Cash i Diego el Cigala i Šaban Bajramović i Ljiljana Buttler i svi oni koji s čistom emocijom izvode neku pjesmu bace u sevdah. Sevdah je mnogo širi pojam nego sevdalinka.

Za nekoga tko tek planira uroniti u sevdah, koja bi tvoja preporuka bila kako započeti istraživanje, s kojim autorima, kako postupno ići i kojim se pravcem kretati?

Pošto sam Mostarac ne bih vam dao da se puno krećete prilikom istrage. Već u krugu dijametra jednog kilometra naći ćete naše lokalne legende koje su živjele u rasponu od sto godina i stvarale sevdah. To su, prije svega, pjesnici Aleksa Šantić i Osman Đikić. Njihove je pjesme najbolje i najljepše izvodio naš dr. Himzo Polovina. Svi oni su moja/naša najveća inspiracija. Na kraju završite s ponekom MSR pjesmom. Ne trebate ići dalje od Mostara. (smijeh)

Fado vs. sevdah. MSR je najviše zaslužan što se za sevdah čulo u svijetu, ali nekako sevdah nikada nije dosegao planetarni značaj jednog fada. Ima li sevdah potencijal da poput fada 'zaživi' u cijelom svijetu? I što bi bilo potrebno učiniti u tom smjeru? Možda neka odluka i akcija na nekom najvišem (državnom) nivou da se potpomogne 'projekt sevdah', s ciljem da taj autohtoni bh fenomen 'zaludi' i pridobije svijet?

Fado je prisutan više od šezdeset godina na svjetskoj glazbenoj sceni – ponajviše zahvaljujući legendarnoj Amáliji Rodrigues. Osim toga, Portugal je svjetski poznata turistička destinacija koja je na najbolji način iskoristila svoje potencijale. Iza svakog projekta mora biti država sa svojim kulturnim institucijama. Nažalost, u nas se nalazi jako malo pravih ljudi na odgovornim funkcijama, tako da nisam baš siguran da može doći do procvata sevdaha u svijetu. MSR je u svijetu poznat kao pionir world music scene iz BiH, znači, imam skoro dvadeset godina iskustva na world music sceni i znam točno kako se može na najbolji način promovirati sve to. Međutim, nikad me nitko nije zvao na neki razgovor niti upitao za savjet.

Koliko se danas u Mostaru njeguje sevdah i koliko mu se pozornosti pridaje?

Nisam nešto primjetio da mu se daje neka pozornost. To me i ne čudi jer je dovoljno proći pored mostarskih kafića i bit će vam sasvim jasno na kojem je nivou glazbeni ukus većine u gradu.
Pretpostavljam da ti je Mostar kao vrelo inspiracije neizostavan.
Mostar je uvijek bio i bit će moja najveća inspiracija. On ima toliko dobrih i inspirativnih elemenata koji mi otvaraju ideje za nove projekte.

Kako odabireš sevdalinke koje će MSR reinterpretirati?

S prvim albumima sam uvijek išao na osjećaj prvog slušanja: maltene bih prema dvadesetak uvodnih sekundi neke pjesme odlučivao hoće li ući u, prvo širu, a potom i užu selekciju. Međutim, sad smo u fazi pravljenja konceptualnih albuma pa nam treba mnogo više vremena jer pokušavam da napravimo album koji stvarno ima početak i kraj, album koji treba pokazati koherentnost u svojoj formi. Upravo radim na glazbenoj skici sljedećeg albuma i vrlo je zahtijevno. Da zadržimo kontinuitet na sceni s vremena na vrijeme objavimo pokoji singl. No, albumi su nam mnogo važniji.

Tebi najdraža sevdalinka?

Svaku smo radili jako pažljivo i u svaku je uložen veliki trud i nikada nijedna nije bila tu da bi ispunila minutažu albuma. Ali, kad bih morao birati jednu onda bi to bila 'Mostarski dućani'. Svaki put kad se izvodi negdje u svijetu, na nekom koncertu, izazove mi emocije. Ima tu 'mostarsku' priču, lepršavost, glazbenu razigranost u poznatom foršpilu, duhovitost teksta, skrivenu erotiku... šteta što ne znamo autora jer ipak je netko nekada davno napisao 'Mostarske dućane'.
Kada se MSR razišao na dvije frakcije ja sam osobno pomislio da je to kraj, da je bilo predobro da bi trajalo. Na svu sreću, prevario sam se.

Što je kumovalo razvodu MSR-a?

Pokvareni i zavidni ljudi.

Razmišlja li se o ujedinjenju?

S kim? Nema potrebe. MSR već deset godina nastupa u istoj postavi.

Godine 2013. napustio nas je Ilijaz Delić, mnogima najpoznatije lice MSR-a (pritom mislim na MSR kao jedno jer mnogi ni ne znaju za dvije frakcije, a pogotovo kojoj je Ilijaz pripadao). Veliki je to gubitak za sevdah općenito. Kako nadomjestiti takvog jednog interpretatora? Ima li na obzoru mladih interpretatora koji pokazuju takvu snagu ekspresije?

Izo je bio veliki pjevač. Međutim, on je bio u sarajevskoj frakciji benda zadnjih godina svog života, pod utjecajem jako loših ljudi koji su ga, gotovo umirućeg, vukli po nekim sumnjivim svirkama kako bi se oni još malo mogli 'ogrebati' o ime MSR-a. Legitimitet i istinitost tog benda najbolje se pokazala nakon Ilijazovog odlaska – jednostavno su nestali s mape. Inače, ima dosta dobrih mladih pjevača, međutim, fokusirani su na komercijalnu glazbu koja je u trendu.

Mostar Sevdah Reuinon je pronio ime Mostara svijetom, pored Starog mosta i Predraga Matvejevića najvažniji ste mostarski izvozni proizvod. Kako svijet reagira na MSR i sevdah?

Hvala na lijepim riječima. Još da to vide odgovarajuće strukture pa da zajedničkim snagama to još bolje uradimo?! Na svakom smo koraku pokušavali biti ambasadori svoga grada i mogu reći da smo ga uvijek predstavljali kako mu i dolikuje. Često bi nam nakon koncerta u backstage dolazili gradonačelnici i ostale javne ličnosti kojima, nažalost, osim vlastitih CD-ova ništa drugo nismo mogli ponuditi kao suvenir iz Mostara. Mogli smo i još uvijek možemo povezati grad sa svijetom jer sa svakim koncertom radimo promociju, ali... Opet kažem da oni koji su 'bitni' to ne vide i ne čuju, a i nije im ni važno.

Početkom ožujka održan je uspješan koncert u beogradskom Sava centru.

Odradili smo koncert visoke produkcije i bilo je fenomenalno. Sava centar je kultna institucija/dvorana u Beogradu, a može se reći i u regiji. Beograd voli sevdah i svi su pjevali s nama tijekom cijelog koncerta.

Kako Mostarci reagiraju na MSR, na svoj 'kućni' bend, kakva su iskustva s domaćom publikom?

Trik pitanje. (smijeh) Mi smo samo obični ljudi u svom 'neobičnom' gradu.

Možeš li za kraj pozvati publiku da uz vas uživa u sevdahu na predstojećem Mostar Summer Festu?

Ljudi, dođite! Tko dođe – pričat će, tko ne dođe – žalit će. (opet smijeh)