Mostar: SOS telefon nije u funkciji, Sigurna kuća nema novca za rad

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Od lipnja ove godine "Sigurna kuća" nema sredstava za rad pa tako nije u funkciji ni naš SOS besplatan telefon (1265), teško da više nekoga možemo smjestiti i zaštititi u Sigurnoj kući jer sredstava za rad nemamo, kazala je u izjavi za Fenu predsjednica lokalne nevladine organizacije "Žena BiH, Mostar" Azra Hasanbegović.

Govoreći o nasilju nad ženama, večeras je, u sklopu manifestacije "Pjesničkom riječju Stop nasilju", Hasanbegović istaknula kako je do lipnja ove godine do kada je sigurna kuća radila nju posjetio veliki broj žena i djece, međutim, rad Sigurne kuće je obustavljen zbog nedostatka novčanih sredstava.

Kada je riječ o zlostavljanju žena, Hasanbegović je kazala kako su prisutni svi oblici zlostavljana žena, od fizičkog, psihičkog, mobinga na radnom mjestu, kao i trgovine ljudima.

Kako sada do pomoći

"Svaka žena je priča za sebe, svaka ima svoju ranu, mi smo svakoj ženi nastojali pomoći. Prije svega pružali smo im psihološko savjetovanje ali i jedan oblik ekonomskog osnaživanja, kako bismo ženu pripremili da pokrene svoj biznis, da dobije posao, kako bi postala ekonomski neovisna. Jer vidjeli smo kroz niz godina rada kako samo ekonomski jaka žena može upravljati svojim životom", kazala je Hasanbegović.

Na upit kako da se žene jave kada im je potrebna pomoć budući da SOS telefon nije u funkciji, Hasanbegović je kazala kako se žene mogu javiti na njen broj telefona ili u organizaciju "Žena BiH, Mostar", te kako će volonteri sigurne kuće nastojati pomoći.

U izjavi za Fenu jedna od organizatorica manifestacije Nery Škegro je istaknula kako je nasilje nad ženama prisutno u svim društvima, te kako se razlike mogu naći u dominantnim oblicima nasilja, odnosu prema nasilju, kao i mehanizmima zaštite žena žrtava nasilja.

Žene se boje prijaviti nasilje

"Problemi s kojima se i danas suočavamo i dalje su vezani uz nizak broj prijava nasilja nad ženama. Razlozi neprijavljivanja su brojni, strah od počinitelja, dugi sudski procesi, niske kazne za počinitelje, nepovjerenje u nadležne institucije, strah da im nitko neće vjerovati, strah da će ih se okriviti za preživljeno iskustvo, osjećaj krivnje i odgovornosti, u većini slučajeva počinitelji su žrtvi poznate ili bliske osobe što dodatno otežava donošenje odluke o prijavi nasilja", kazala je Škegro.

Dodala je, kako na jedno prijavljeno silovanje dolazi čak 15-20 neprijavljenih slučajeva silovanja, dok kod obiteljskog nasilja na jedno prijavljeno dolazi 10 neprijavljenih slučajeva.

Večeras je manifestacija "Pjesničkom riječju Stop nasilju" održana paralelno u 26 gradova u široj regiji, pa tako i u Mostaru.