Mostar: Zašto djeca s invaliditetom ne mogu besplatno popraviti zube?!

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Stomatološka zaštita je dio obvezujućeg paketa zdravstvene zaštite pokrivenog osiguranjem, no djeca s invaliditetom u Mostaru ne mogu primiti besplatno ovu uslugu.

Diskriminacija

Upravo o diskriminaciji ove populacije, pričalo se u četvrtak na diskusiji o uspostavljanju sustava redovne stomatološke zaštite za osobe sa invaliditetom u HNŽ-u.

Naime, ova populacija je diskriminirana jer za njih pružanje stomatoloških usluga zahtijeva neophodnu dodatnu anesteziju (opću), što im postojeće stomatološke ustanove ne pružaju. Kao rezultat, djeca i osobe sa teškoćama u razvoju ostaju bez popravki i bez zuba već sa 25 godina starosti.

Biljana Čerkuč, ravnateljica sektora za zdravstvo Zavoda zdravstvenog osiguranja HNŽ-a u izjavi za medije je rekla kako se čeka usuglašavanje normativa zbog nesklada koji je nastao između primarne i bolničke medicine.

Kako kaže, stomatološke se usluge nalaze u sklopu normativa koje Zavod primjenjuje u financiranju usluga zdravstvene zaštite.

Nema anesteziologa

''U standardima i normativima rečeno je što treba osigurati i koje usluge pružiti. Pobrojane su usluge za osobe s invaliditetom, te seove usluge  uopće nisu izdvojile iz seta usluga, u primarnoj i u specijalističkoj zdravstvenoj zaštiti. Nedostatak tog standarda je što se usluge koje se pružaju u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ne rade pod anestezijom, te se anestezija pruža samo u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti. Tu nastaje nesklad onoga što se traži kod zubozdravstvene zaštite osoba s invaliditetom, kojima se ova usluga mora pružiti pod takvim uvjetima'', kaže Čerkuč navodeći da drugi set usluga koji se pruža u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti nije vezan za prevenciju i liječenje onih ''osnovnih stvari na zubima''.

Tu je ponavlja Čerkuč, nastao jedan nesklad standarda i onoga što je pobrojano kao usluga ZZO-a.

''Nakon saznanja i terenskih iskustava iz Mostara, ZZO je uputio Federalnom ministarstvu zdravstva prijedlog da se ide na dopunu ovog seta usluga i da se nađe najbolje rješenje. Što se tiče Zavoda on je spreman i on u setu usluga koje priznaje stomatologiji priznaje i te usluge koje su tu pobrojane. Dakle nije do Zavoda nego je to samoorganizacijsko pitanje koje se mora ustrojiti tako da se nađe kompromis između domova zdravlja i bolnice'', zaključila je dodajući da je tim koji radi stomatološke usluge sastavljen od stomatologa i stomatološke sestre te nema anesteziologa, upravo to je ono što se mora riješiti.

Dok su se ovaj problem i diskriminacija ''gurali pod tepih'' u Caritasu je napravljena inicijativa, gdje stomatolozi volontiraju i pomažu osobama s invaliditetom.

Lidija Lasić Arapović doktorica stomatologinja, inače zaposlenica Doma zdravlja Mostar u Caritasu volontira već pet godina.

Volonteri vraćaju osmjeh

''Cijela inicijativa je krenula od talijanskog Caritasa i jedna naša djelatnica je to prepoznala i napravila konekciju između talijanskih liječnika i našeg Caritasa, te se već 12 godina radi na pomoći osobama s invaliditetom. Ovo je očito težak proces liječenja jer se ne događa u javnim ustanovama i nije regulativan protokol, koji bi trebao biti kao i bilo koje zdravstvene usluge'', kaže Lasić Arapović dodajući da ni njoj nije jasno zašto se to ne događa.

''Zato i radimo ove skupove, tribine i sastanke da bi se nešto pomaklo i da bi ljudi ušli u sustav. Da stomatološke usluge osoba s invaliditetom nisu na bazi volontiranja i poznanstava, nego da su u sustavu. Dakle Caritas nije zdravstvena institucija to je jedna teška improvizacija u kojoj smo dokazali da je moguće raditi. Tu smo uradili preko 1000 anestezija, prvo se dijete pregleda, onda vidimo koliko je teško i hitno, ljudi dolaze u neznanju jer im nema tko pregledati zube … Pacijente podijelimo po kategorijama hitnosti, onda ide anestezija i kada anesteziramo dijete sve popravke se urade bez nekih problema'', priča ova stomatologinja, navodeći kako rade sve od paradontalnih tretmana, ekstrakcija liječenja, plombi, pa do protetike i proteza.

''Svi hoćemo da smo lijepi i imamo lijep osmjeh, kada djeca dobiju protezu počnu pjevati od dragosti'', priča Lasić Arapović.

Inače, diskusija se realizira u okviru programa 'Jednakost za sve: Koalicija organizacija civilnog društva u borbi protiv diskriminacije' i 'Do zdravstvene zaštite za sve!' koji financiraju USAID i Fond otvoreno društvo BiH, a projekte provode nevladine organizacije Inicijativa i civilna akcija (ICVA) i Vedri osmjeh.