Mostarac u Norveškoj pomaže izbjeglicama

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Šef Ureda za izbjeglice općine Fauske Ermin Krehić tvrdi da su izbjeglice obrazovani i školovani ljudi željni normalnog života. Mostarac Ermin Krehić, koji je 1993. godine zbog rata u Bosni i Hercegovini izbjegao u Norvešku, sada i sam pomaže izbjeglicama, čiju sudbinu potpuno razumije.

Bivši novinar živi u norveškom gradu Fauskeu gdje je danas šef Ureda za izbjeglice te općine. Ljudi koji u Norvešku dolaze iz Sirije i drugih zemalja Bliskog istoka, tvrdi Krehić, su visokoobrazovani, školovani na prestižnim sveučilištima diljem Europe.

Oni vole razgovor, razonodu i željni su normalnog života kao i svi ostali ljudi, kaže Krehić.

"Najviše izbjeglica dolazi iz Sirije i Palestine. Ima dosta i sirijskih Kurda, koji su također jako obrazovani i fini ljudi, a ne ekstremisti, kako ih neki vole nazivati. Ti ljudi mrze Islamsku državu Irak i Levant puno više nego Europljani jer su zbog takvih i sličnih grupa protjerani iz svojih zemalja. Neki dan mi jedan Sirijac priča da je u svojoj zemlji imao tri posla i da u snu nije mislio da će se dogoditi to što se dogodilo i da će biti protjeran".

Krehić dodaje da u Norvešku dolaze i ljudi koji su po dvije-tri godine bili u izbjegličkim centrima u Turskoj i drugim zemljama Europe, a kaže da je jasno da se toliko dugo ne može živjeti pod šatorom. Sada oni u Norveškoj konačno imaju priliku da se smire i započnu novi život, objavila je AlJazeera.

Ovaj Mostarac se često zna prisjetiti svoje sudbine i perioda kada je došao u Norvešku. Kaže da ga duša boli kada na televiziji vidi da policija tuče izbjeglice po željezničkim stanicama širom Europe i da na njih baca suzavce. Krehić kaže da je Norveška postala otvorenija i puno bolje razumije probleme izbjeglica nego što je to ranije bio slučaj.

Ima i onih koji u Norvešku dođu samo da bi dobivali socijalnu pomoć, tvrdi Krehić, ali njih je malo. "Moram kazati da ima izbjeglica koje primaju veću socijalnu pomoć nego što ja imam plaću. Norveške vlasti kažu da neće dozvoliti da se zbog nekolicine takvih ljudi uskrati socijalna pomoć ljudima kojim ona stvarno treba", kaže on i dodaje da je proces dobivanja azila u Norveškoj pojednostavljen.

Jedna izbjeglica, osim pokrivenih troškova stanarine i struje, mora primati mjesečno približno 610 eura, jedan bračni par 900 eura i dodatke od otprilike 200 eura po djetetu. Nažalost, ističe Krehić, svim izbjeglicama se ne odobri izbjeglički status, tako da oni moraju napustiti zemlju u određenom roku.

"Ljudi relano gledaju na situaciju sa izbjeglicama. Baš neki dan čitam da je jedan bračni par ovdje prodao svoj auto da bi pomogao izbjeglicama i ja mislim da ljudi sve bolje razumiju njihovu situaciju", zaključio je Krehić, prenosi AlJazeera.