Mostarski meteorolog: Klimatske promjene, mit ili ponavljanje povijesti?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Danas kada čujemo priče i izjave 'vrijeme doslovno divlja' - bitno je istaći medijski gledano tehnologija je napredovala, imamo brzo kolanje informacija i za 10 do 15 minuta možete saznati što se događa u cijelom svijetu, od Australije preko Južne Amerike, Azije itd….I kad tako prikupljate informacije, onda je normalno da se na svakom kontinentu neki ekstrem dogodi i na osnovu toga nam se učini da 'vrijeme divlja', da toga nije prije bilo. Da je ista tehnologija bila prije, imali bismo isto 'divljanje vremena''' rekao je za Bljesak podcast ''Sredinom'' Zoran Zadro, samouki meteorolog.

Zadro je inače po struci profesor povijesti i zemljopisa, a njegov završni rad bio je upravo na temu klime. Također vodi i Facebook stranicu ''Vremenska prognoza HR i BiH'' na kojoj redovno objavljuje prognoze i zanimljive posvijesne činjenice.

Sve je to bilo i prije

Mišljenja je i da se ne može govoriti o bilo kakavim klimatskim promjenama a da se prije toga ne ''konzultira povijest'' odnosno sve ono što se događalo godinama unatrag.

''Ne možemo govoriti u sadašnjem kontekstu da se klima mijenja i ovo danas što se događa, nego je klima i ove klimatske promjene nešto prirodno što smo mi imali stotinama i tisućama godinama unatrag. To je nešto sto imamo danas i što ćemo imati i u budućnosti'', istaknuo je Zoran Zadro u podcastu ''Sredinom''.

Erupcije vulkana su također bitne, ističe on. Zatim je podsjetio na neke bitne povijesne činjenice koje dokazuju kako je prije bilo neobično svježih ljeta do veoma hladnih zima, te dodao:

''Nije dakle kriv samo čovjek, radi se o solarnim ciklusima''.

Iako se u medijima vrlo često može čuti kako je čovjek taj koji najviše doprinosi promjenama koje se događaju, Zadro kaže kako ''čovjek nije toliko kriv, jer brojne ekstreme smo imali kroz prošlost.''

Mostarski rekord

Podsjetio je i na neke vrlo bitne događaje koji su obilježili povijest kada su u pitanju poplave, požari i suše.

''Ako se vratimo stotinjak godina unazad. Između 1910-e i 1960-e godine doslovno ste imali divljanje ekstrema na planeti Zemlji. Od katastrofalnih suša, do katastrofalnih poplava, požara....Zapravo po destrukciji i po mortalitetu prijašnji ekstremi su bili puno gori nego ovi danas. Danas su ekstremi također destruktivni ali je mortalitet manji, upravo zbog naprednog sustava upozorenja koje veliki dio zemalja ima’'' istaknuo je.

Kada su konkretno u pitanju nadaleko poznate mostarske vrućine, ovaj Mostarac u razgovoru za podcast ''Sredinom'' napominje da grad na Neretvi i dalje drži rekord od prije više od stotinu godina.

''Što se tiče Mostara i dalje imamo jedan važeći stari rekord od prije 120 godina, nije oboren. 31.7. 1901. godine izmjereno je 46,2 stupnja Celzijusovih u Mostaru''.