Najčešći oblik diskriminacije u BiH je mobbing

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Oblik diskriminacije koji je najčešće prisutan u BiH jeste mobing, odnosno dugotrajno uznemiravanje na radnom mjestu, kazao je u ime Misije OESS-a Adnan Kadribašić u izjavi za medije upriličenoj u povodu sastanka Inicijative antidiskriminacijskog foruma, koji se danas održava u Mostaru.

Po Kadribašićevim riječima osnovni cilj današnjeg sastanka Inicijative antidiskriminacijskog foruma je ojačavanje kapaciteta predstavnika civilnog društva kako bi učinkovito prepoznali, izvještavali i reagirali na slučajeve diskriminacije, kao i da istovremeno uveže i umreži sve aktere koji mogu pružiti podršku civilnom društvu, žrtvama diskriminacije u BiH.

"Posljednjih godina primjetan je porast korištenja Zakona o zabrani diskriminacije, kao i jačanje kapaciteta pravosuđa, pa možemo kazati kako je i odgovor na diskriminaciju u pravosuđu unaprijeđen", kazao je Kadribašić.

Pomoćnik direktora za pravna pitanja iz Udruge "Vaša prava BiH" Ahmet Salčin u izjavi za medije kazao je kako je donošenje Zakona o zabrani diskriminacije dalo mogućnost žrtvama diskriminacije da pokrenu parničke postupke pred nadležnim sudovima za diskriminaciju.

Pojasnio je kako se žrtve diskriminacije obrate u Udrugu, nakon čega predstavnici Udruge u ime žrtava pokreću postupak, zastupaju ih pred sudom i pružaju im punu pravnu pomoć.

U ime Koalicije udruga osoba s posebnim potrebama "Zajedno smo jači" nazočnima se obratila Danijela Kegelj, koja je kazala kako su se osobe s invaliditetom na žalost toliko navikle na diskriminaciju da je više i ne primjećuju.

"Napravili smo jedan značajan iskorak s novim sazivom Vlade i Skupštine HNŽ-a, imamo partnerski odnos vezan za Lokalni plan akcije koji je pripremljen stajao već dvije godine. Prvi naši ciljevi i zadaci vezani su za rješavanje pitanja personalne asistencije i u obrazovnom sustavu i u svakodnevnom životu", kazala je Kegelj.

Ona je dodala kako se dosta radi i na uklanjanju fizičkih barijera, jer u drugim sredinama, ono što se čini beznačajno i malo kod nas je jako bitno budući da na području HNŽ-a gotovo da ne postoji mjesto ili institucija gdje osobe s invaliditetom mogu pristupiti.