Najveća prijetnja bh. stanovništvu su nepravilna ishrana, pušenje, alkohol i neaktivnost

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Po mišljenju stručnjaka, vodeći faktori rizika po zdravlje stanovništva u Federaciji BiH su nepravilna ishrana, pušenje, alkohol, droga psihotropnih supstanci, fizička neaktivnost i stres, a povezani su s razvojem bolesti srca i krvnih sudova i raka kao vodećim uzrocima smrti stanovništva FBiH.

Prema rezultatima istraživanja Zavoda za javno zdravstvo FBiH, nepravilna ishrana i izostanak fizičke aktivnosti značajan su zdravstveni problem u svim grupama stanovništva. Tako je čak 22,5 posto populacije odraslih pretilo, od čega nešto više žene u odnosu na muškarce. Samo 24,6 posto odraslih fizički je aktivno i to više muškarci u odnosu na žene.

Rezultati istraživanja potvrđuju da 44,1 posto odraslog stanovništva spada u kategoriju stalnih pušača, od čega 56,3 posto muškaraca i 31,6 posto žena.

Istraživanjem je ustanovljeno i to da 28,8 posto odraslog stanovništva (od čega 46,1 posto muškaraca i 11,0 posto žena) konzumira najmanje jedno alkoholno piće tijekom jednog ili više dana u prethodnom mjesecu.

Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH djeluje kao institucija odgovorna za realizaciju javno zdravstvenih funkcija od interesa za Federaciju BiH, usmjerenih na nadzor i unapređenje zdravstvenog stanja stanovništva i organizacije zdravstvene zaštite u FBiH.

U suradnji sa svim javno zdravstvenim ustanovama, drugim sektorima u zemlji i brojnim međunarodnim organizacijama, Zavod za javno zdravstvo FBiH dominantno je orijentiran na nadzor nad faktorima rizika po zdravlje i vodećih uzroka smrti i obolijevanja stanovništva, te definiranje sustavnih mjera prevencije oboljenja i promocije zdravlja u skladu s konceptom novog javnog zdravstva.

Zahvaljujući zavodu nije došlo do pogoršanja epidemiološke situacije

Direktor Zavoda Željko Ler kazao je Agenciji FENA da je, osim oko 40 programa iz domena redovnih poslova monitoringa zdravstvenog stanja stanovništva u FBiH, Zavod tijekom 2014., u skladu s planom rada, finalizirao i mnoga istraživanja.

''Iz domena stručno-referalnih asistencija i konsultacija relevantnim ustanovama u sektoru zdravstva kao i drugim sektorima, Zavod je finalizirao nekoliko dokumenata među kojima je Strategija borbe protiv nasilja u obitelji u FBiH (2012-2017) i Strategija radioaktivnog otpada usvojena 2013. nakon čega se pristupilo izradi pravilnika koji regulira tu oblast'', kazao je prim. dr. Ler.

Ističe da su uposlenici Zavoda, prvenstveno Službe za epidemiologiju, u protekloj godini sudjelovali u sanaciji posljedica poplava, koje su u proljeće pogodile Federaciju BiH.

''Zahvaljujući nizu higijensko-profilaktičkih mjera nije došlo do pogoršanja epidemiološke situacije, a izbjegnute su masovne epidemije crijevnih zaraznih bolesti, koje su bile najveća prijetnja. Mjerama dezinsekcije iz zraka smanjena je brojnost komaraca, kao mogućih vektora zaraznih oboljenja te nije registriran nijedan slučaj tzv. west nile groznice '', kazao je.

Pojavom epidemije ebola virusne hemoragične groznice u zemljama zapadne Afrike, Zavod se, kaže, aktivno uključio u pripreme zaštitnih mjera za slučaj unošenja bolesti u našu državu.

Upravno vijeće Zavoda za javno zdravstvo FBiH usvojilo je plan aktivnosti za 2015. godinu koji sadrži respektabilan spektar javno zdravstvenih aktivnosti monitoringa zdravstvenog stanja stanovništva, istraživanja, edukacije i promocije zdravlja koncipiranih putem dvaju osnovnih strateških ciljeva, a to su jačanje vodeće uloge Zavoda unapređenjem temeljnih funkcija te kontinuiranim proaktivnim djelovanjem na donosioce odluka, politiku, struku i javnost.

Jačanje vodeće uloge Zavoda unapređenjem temeljnih funkcija, bazira se, kaže Ler, na više kompleksnih aktivnosti kontinuiranog monitoringa faktora rizika vezanih za stil i ponašanje stanovništva, okoliš, te korištenje zdravstvene zaštite, kao i realizaciju populacionih istraživanja te unapređenje promotivno-preventivnih aktivnosti, edukacije i stručno-referalnih aktivnosti.

Edukativna 2015.

Za 2015. godinu, Zavod planira i nastavak realizacije značajnih edukativnih aktivnosti, te izradu tematskih programa edukacija iz javnog zdravstva.

Dio istog strateškog cilja je i unapređenje stručno-referalnih aktivnosti putem asistencija i konsultacija relevantnim ustanovama u sektoru zdravstva kao i drugim sektorima u izradi prijedloga zakonskih i podzakonskih i drugih pratećih akata za prevenciju zaraznih i malignih bolesti i imunizaciju stanovništva.

U okviru strateškog cilja kontinuirano proaktivno djelovanje na donositelje odluka i politika, struku i javnost, Zavod za 2015. godinu planira jačanje suradnje i koordinacije s relevantnim ustanovama prvenstveno Federalnim ministarstvom zdravstva, Odjelom za zdravstvo Federalnog parlamenta, kantonalnim zavodima za javno zdravstvo kroz zajednicu zavoda i udruženje specijalista javno zdravstvenih disciplina u FBiH te održavanje suradnje s relevantnim međunarodnim organizacijama.

Zavod za javno zdravstvo FBiH za razdoblje koje slijedi inicirao je određene aktivnosti i mjere u zdravstvenom sektoru poput izrade respektabilnog broja zakona i podzakonskih akata, nastavka aktivnosti na provedbi revizije i reforme zdravstveno-informacijskog sustava te kontinuiranog nadzora parametara zdravstvene ispravnosti hrane, kao i detekciju polutanata u zraku i zemljištu.

Među iniciranim mjerama je i jačanje programa prevencije usmjerenih na promociju zdravlja i prevenciju faktora rizika, te izdvajanje dijela sredstava iz trošarina na visokotarifnu robu (duhan, alkohol i drugo) za formiranje fonda namijenjenog za financiranje promotivno- preventivnih programa u FBiH.

Zavod za javno zdravstvo FBiH izradio je, na osnovu podataka iz zdravstvenih ustanova s područja FBiH, izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva. Ti podaci prikazani su u formi međunarodno preporučenih pokazatelja, za razdoblje od 2009. do 2013. godine, radi uvida neophodnog donositeljima odluka za planiranje aktivnosti usmjerenih k unapređenju zdravlja stanovništva u FBiH.

Prema tom izvještaju, slično državama u regiji, i u Federaciji BiH izraženo je demografsko starenje stanovništva s trendom povećanja broja stanovnika starijih od 65 godina koji je 2013. iznosio 14,2 posto.

Natalitet u opadanju

Stopa nataliteta u FBiH u 2012. je iznosila 8,4 posto i zadržala lagani trend opadanja u razdoblju 2009. - 2013. godine, stopa opće smrtnosti je imala srednju vrijednost od 8,7 posto, a smrtnost dojenčadi iznosi 7,5 posto, zbog čega je prirodni priraštaj zadržao trend opadanja i s vrijednošću od -0,3 posto ima izrazito nepovoljnu vrijednost i vodi u prirodnu depopulaciju.

U razdoblju 2009. do 2013. opća stopa mortaliteta (umiranje) u FBiH bilježi lagani, ali kontinuiran rast. Vodeći su uzroci smrti povezani s visokom prevalencom faktora rizika te porastom učešća kroničnih bolesti u obolijevanju stanovništva.

Prema podacima mortalitetne statistike za 2013. godinu, u Federaciji BiH nezarazna oboljenja su, u ukupnom mortalitetu, imala sudjelovanje od 97 posto, povrede i trovanja imala su sudjelovanje od dva posto, a zarazna oboljenja s jedan posto.

Bh građani najviše umiru od moždanog udara

Vodeći uzroci smrti povezani su s visokom prevalencom faktora rizika, te porastom sudjelovanja kroničnih bolesti u obolijevanju stanovništva. Prema dijagnozama, u razdoblju od 2009. do 2013. vodeći uzroci smrti stanovništva su moždani udar iz skupine cerebrovaskularnih bolesti, kardiomiopatija iz skupine drugi oblici srčanih oboljenja, srčani zastoj i akutni infarkt miokarda iz skupine ishemičnih oboljenja srca, te maligna neoplazma bronha i pluća.

Registriran je pad stope smrtnosti od moždanog udara, a porast smrtnosti od malignih neoplazmi.

U razdoblju 2009. - 2013. stopa obolijevanja za ukupno stanovništvo FBiH, dobivena iz ambulantno-polikliničkog morbiditeta, imala je neznatnu tendenciju rasta.

Kao i prethodnih godina, zdravlje stanovništva FBiH i u 2013. u najvećem postotku bilo je ugroženo nazočnošću nezaraznih bolesti (94,4 posto, te značajno manje ozljedama (2,9) i zaraznim bolestima (2,7 posto).

Prema dijagnozama, najzastupljenije su akutne infekcije gornjih dišnih putova (koje imaju trend opadanja), hipertenzivna oboljenja (koja pokazuju trend porasta), akutni bronhitis, bronhiolitis, cistitis i dorzopatije, čije su se stope neznatno mijenjale.

U Federaciji BiH u 2013., kao i prethodnih godina, vodeće kronične bolesti su bile hipertenzivna oboljenja, mentalni poremećaji, bolesti koštano-mišićnog sustava i šećerna bolest, koji pokazuju lagani trend porasta.

Najčešći neurotski poremećaji

Najčešći poremećaji mentalnog zdravlja od 2009. do 2013. su neurotski, sa stresom povezani i somatski poremećaji. Slijede poremećaji raspoloženja, a na trećem mjestu su shizofrenija, shizotipalni i sumanuti poremećaji. Navedeni poremećaji mentalnog zdravlja iz godine u godinu su u blagom porastu.

U 2013. došlo je do smanjenja stope registriranih malignoma. Prosječna dob oboljelih je 63 godine (64 kod muškaraca, 61 kod žena). U odnosu na vodeće maligne neoplazme, kod muškaraca dominira rak pluća, traheje i bronha, rak prostate te rak želuca, a kod žena rak dojke i grlića maternice.

U ukupnom obolijevanju od zaraznih bolesti u 2013. godini, najveći udio (86,01 posto) čine respiratorne zarazne bolesti, što je više nego 2012. (84,48posto).) Udio crijevnih zaraznih bolesti (8,56 posto) je manji nego 2012. godine (11,5 posto), dok je u 2013. registrirano više parazitarnih bolesti (2,26 posto) nego prethodne godine (1,39 posto), prije svega zbog većeg broja slučajeva skabijesa.

Programom obavezne imunizacije djece u 2013. u FBiH, osim za BCG, nije postignut poželjni obuhvat za ostala cjepiva. Nadzor nad EPI bolestima je uglavnom pasivan, osim za akutnu AFP (akutna flakcidna paraliza), gdje se svaki slučaj mlitave paralize istražuje, laboratorijski i epidemiološki.

Pred kraj 2009. godine, u okviru programa eliminacije morbila, rubeole, uveden je laboratorijski nadzor za te dvije bolesti (referalni laboratorij KCUS-a i kontrolni laboratorij u Luksemburgu).

Od registriranja prvog slučaja (1986. godine) do kraja 2013. u BiH je registrirano 250 osoba s HIV-om, od kojih 127 u stadiju AIDS-a, a 80 posto osoba s HIV/AIDS-om je muškog spola. Prosječna dob dosad ukupno oboljelih je oko 40 godina.