Nasilje nad ženama postaje javni problem u BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Nasilje nad ženama galopirajući je problem i fenomen u Bosni i Hercegovini, a događa se svima bez obzira na obrazovanost i socijalni status - izjavila je danas u Mostaru Nuna Zvizdić iz Udruge Žene ženama Sarajevo, uoči sastanka posvećenog nasilju u obitelji.

Zvizdić je kazala da koliko god se trudili da nasilje nad ženama postane javni problem u našoj zemlji, još uvijek postoji ta nelagoda. Istaknula je pri tome kako se nasilje događa svima te da siromaštvo i ekonomska situacija žena nisu ključni uzrok toga.

''Bez obzira da li ste bogati ili siromašni, obrazovani ili ne, nasilje se događa, a događa se zato što još uvijek mi u glavi imamo problem dovodi li žena do nasilja i ne reagiramo onako kako treba, dovodeći stalno u pitanje izaziva li to žena. Kada ukućani razumiju da se nasilje događa, zbog odgovornosti patrijarhalne kulture, zbog svega onoga što mi mislimo da je ključni uzrok, onda ćemo razumjeti da je nasilje nešto što pogađa sve i što je jako veliki problem s kojim se svi trebamo pozabaviti bez obzira trpimo li ga ili ne'', kazala je Zvizdić.

Na pitanje zašto se žena žrtva nasilja često vraća nasilniku, Zvizdić je kazala kako je razlog taj što stalno sebe preispituje čime je ona dovela da joj se to događa, zato što ne zna izaći iz tog kruga te što odgovori i institucionalni i izvaninstitucionalni nisu dostatni da bi se taj problem riješio.

Današnji sastanak u Mostaru pod nazivom "Međuprofesionalna suradnja i intervencije institucionalnih i izvaninstitucionalnih subjekata u slučajevima nasilja u obitelji" održava se u organizaciji Udruge Žene ženama iz Sarajeva u suradnji s Udrugom FORMA F iz Mostara.

Mirjana Penava iz Udruge FORMA F kazala je kako nije nužno da žena trpi i krije nasilje zbog nepostojanja institucionalne podrške.

''To nije nužno. Prvo je pitanje u glavi, odnosno kada je i je li žena svjesna uopće da trpi neki oblik nasilja dok to ne bude fizičko nasilje. Kada se dogodi fizičko nasilje onda su tu nama već poznate prepreke, a to je ekonomska ovisnost ili strah od nasilnika nakon prijavljivanja jer mi još uvijek nemamo riješen problem udaljavanja nasilnika, adekvatnih kazni itd, ali tu je i onaj, nama u BiH možda najsvojstveniji razlog, a to su djeca'', kazala je Penava.

Kako su istaknuli organizatori, sastanak u Mostaru ne podrazumijeva samo činjenicu "međusobnog upoznavanja", nego se odnosi na razmjenu iskustava što uključuje neophodne mjere i postupke u pružanju odgovarajuće zaštite i podrške žrtvama, organiziranje učinkovite istrage, gonjenja i kažnjavanja počinitelja nasilja, provođenje prevencije, razvoj integriranih politika i kontinuirano praćenje i procjenu učinaka.

Razgovarat će se i o razumijevanju nasilja nad ženama i nasilju u obitelji i intervencijama te ulozi sigurnosnih kuća u ostvarivanju prva na zaštitu i jednake mogućnosti žena žrtava nasilja.

Sastanak je jedan od događaja javno-zagovaračkog procesa i stavlja naglasak na promjenu navike "lakše je održavati postojeće stanje nego ga mijenjati", a to znači iz statusa quo preći u aktivno djelovanje rješavanja problema nasilja prema ženama i nasilja u obitelji koje uključuje razumijevanje situacije u kojoj se nalaze žene, ali i razumijevanje kako nedosljedna primjena odluka, politika i zakona utiče na žene.

U tom smislu pokrenuta je i kampanja javnog zagovaranja pod motom "Ljudska prava svim ženama u BiH" čiji su nositelji Žene ženama iz Sarajeva i Žena Trnova, u suradnji s pojedincima, nevladinim organizacijama, medijima, okupljenim u mreži Womennet, ali i pojedincima i organizacijama i/ili mrežama koje se bave rješavanjem prioritetnih problema u sektoru prava žena.

Kampanja ima svrhu prenijeti javnosti iznimno važne poruke vezane za žene i probleme žena kao što su nasilje, diskriminacija i društvena isključenost žena putem različitih javnih događanja, koji informiraju, motiviraju i pokreću žene i muškarce da se angažiraju u provođenju mehanizama suradnje kada su u pitanju donošenje novih i/ili mijenjanje postojećih javnih politika koje zabranjuju nasilje, diskriminaciju i društvenu isključenost žena.

Sastanak i kampanja dio je velikog četverogodišnjeg Programa održivosti civilnog društva u BiH koji podupire USAID, a provode Centri civilnih inicijativa i Centar za promociju civilnog društva.