Pepeo

Nema interesa za kremiranje u Mostaru: U pet godina, dva zahtjeva

Lifestyle / Flash | 07. 09. 2015. u 11:01 K.M.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U Bosni i Hercegovini i dalje ne postoji nijedan krematorij. Prije nekoliko godina pokrenuta je inicijativa za izgradnju krematorija u Visokom, objekt je izgrađen, no oprema nikada nije nabavljena zbog nedostatka novca. Izgradnja krematorija je planirana u Banja Luci i Sarajevu, dok je u Mostaru, premali interes za jednu ovako veliku investiciju.

''S jedne strane je malen interes za kremiranje, a s druge velika investicija, gdje bi samo oprema koštala više od milijun KM ne uključujući potrebne objekte i infrastrukturu'', govore za Bljesak.info iz mostarske Gradske mrtvačnice na upit oko inicijative i gradnje krematorija u Mostaru.

Dva zahtjeva u Mostaru

U Mrtvačnici ističu kako takva inicijativa treba krenuti od Grada Mostara no da je na našem području broj zahtjeva izuzetno malen.

''U zadnjih pet godina imali samo dva zahtjeva, što je izuzetno malen broj. Nije nam poznato da je do sada pokretana bilo kakva inicijativa za gradnjom krematorija u Mostaru, a na području BiH su postojale inicijative za izgradnju krematorija u Visokom, kao i plan izgradnje krematorija u sklopu novog gradskog groblja u Banja Luci. Dokle su ti projekti stigli nije nam poznato'', pojasnili su iz Gradske mrtvačnice Mostar.

Na području Sarajeva, ovu inicijativu je pokrenulo pogrebno poduzeće Pokop, koje još uvijek nije naišlo na potporu Grada te projekt i dalje stoji po strani.

''Izvedbeni projekt je urađen, no stoji zbog nedostatka financija i potpore od Grada'', rekao je za Bljesak.info Šefik Natreš, iz poduzeća Pokop, te istaknuo kako bi na ovom području postojala i velika potreba za spaljivanjem medicinskog otpada, koji nažalost nerijetko završava u prirodi na divljim deponijama.

U pepeo iz BiH u Zagreb

Na području bivše Jugoslavije, krematorij postoji u Zagrebu, Beogradu, Novom Sadu i Ljubljani, a zahtjevi se iz naše zemlje, zbog blizine, prosljeđuju u Zagreb.

''Tjedno u našu zemlju stigne 10 do 12 urni, što onih koje su iz inozemstva vraćene u BiH, ili koje su iz BiH poslane na kremaciju pa ponovno vraćene u našu zemlju, a mi najviše surađujemo sa Zagrebom'', objašnjava Natreš.

Obitelji osoba koje za života iskažu želju da budu kremirane, za taj postupak moraju izdvojiti oko 400 KM, dok su troškovi prijevoza tijela znatno veći.

''Sama urna i čin kremiranja su oko 400 KM, dok se nešto više novca treba izdvojiti za transport do Zagreba i natrag, što dođe oko 950 KM te lijes za kremiranje koji stoji oko 350 KM'', govore u mostarskoj mrtvačnici.

Na kremiranje se uglavnom odlučuju ateisti, agnostici ali i katolici, s obzirom na to da od četiri svjetske monoteističke religije, čiji pripadnici žive u BiH, jedino Katolička crkva ne zabranjuje kremiranje.

Kopirati
Drag cursor here to close