Nema uvjerljivih znanstvenih dokaza o djelotvornosti lijekova protiv mamurluka

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Za brojne tradicionalne i suvremene lijekove i šaroliku lepezu „kućnih metoda“ tvrdi se kako imaju učinkovito djelovanje protiv simptoma jutarnjeg mamurluka (mentalne i fizičke mješavine slabosti, bolova, mučnine, nemoći, nervoze, proklinjanja samoga sebe i iskrenog kajanja) koji je prilično redovita i globalno prisutna posljedica alkoholom natopljenih noćnih provoda.

Međutim, ako bismo te urbane legende i anegdotalna prepričavanja pokušali podvrgnuti standardnim postupcima znanstvene provjere i potražili argumentirane, mjerljive dokaze o učinkovitosti anti-mamurlučnih pripravaka i postupaka, prvo što bismo zamijetili jest posvemašnji nedostatak suvremene znanstvene procjene kvalitete radova objavljenih o dotičnoj tematici. Kako bi otklonili taj nedostatak stručnog ocjenjivanja, istraživači s londonskog King's College i iz fondacije Maudsley NHS Trust proveli su opsežan i sustavni pregled, tzv. meta-studiju, analizu većeg broja istraživanja o toj temi, sve u želji da konsolidiraju i procijene medicinsku vrijednost suvremenih metoda liječenja mamurluka, piše bug.hr.

Ta meta-studija, koju je (upravo u ovim prigodnim blagdanskim danima pojačane ekspozicije alkoholnim derivatima) objavio znanstveni časopis Addiction, procijenila je znanstvenu 'težinu' dvadeset i jednog placebom kontroliranog randomiziranog ispitivanja ljekovitih sredstava protiv mamurluka - od ekstrakta klinčića, preko crvenog ginsenga, pa sve do soka korejske kruške i drugih 'čudesnih' pripravaka za otklanjanje jutarnjih učinaka alkoholnih isparenja iz glave i tijela.

Mada su neke od tih studija u svojim rezultatima navele statistički značajna poboljšanja simptoma mamurluka, svi podastrijeti dokazi bili su niske znanstvene kvalitete, najčešće zbog metodoloških manjkavosti u dizajnu istraživanja ili zbog neprecizno definiranih mjerno-analitičkih statističkih alata korištenih u obradi podataka. Osim toga, nije provedeno neovisno repliciranje rezultata nijednog od tih dvadesetak istraživanja, niti su bilo koja dva ili više istraživanja analizirala učinkovitost istog pripravka (pa nije bilo mogućnosti uzajamne usporedbe rezultata među studijama).

Neke studije su već u temeljnim postavkama koristile znanstveno nekorektne premise: primjerice, od 21 analizirane studije, njih je 8 provedeno isključivo na muškim sudionicima. Žene, kao, ne piju, a? Općenito, studije su većinom loše dizajnirale postupak ispitivanja, pa se u njima u pravilu mogu vidjeti statistički posve neupotrebljivi podaci o vremenu izloženosti alkoholu koji je korišten za procjenu izlječenja mamurluka, a i postojale su značajne razlike u vrsti alkohola koji je konzumiran, kao i to je li konzumiran natašte ili uz hranu.

Da ne spominjemo količinu i vrstu konzumirane hrane. Jer, iako već i alkoholičari-početnici znaju da jutarnji mamurluk nije isti nakon sinoćnje pola litre rakije na prazan želudac ili iza tri tanjura masne sarme sa suhim rebrima, to izgleda uopće nije poznato kliničkim istraživačima s vrhunskih londonskih medicinskih koledža.

Štoviše, uobičajeni lijekovi protiv bolova (poput paracetamola ili aspirina) uopće nisu procijenjeni u placebom kontroliranim randomiziranim ispitivanjima liječenja mamurluka.

Prema autorima ove meta-studije (koji ne skrivaju svoju razočaranost nemarnim i neznanstvenim pristupom jednom tako važnom socio-medicinsko-bihevioralnom pitanju kao što je mamurluk), buduće studije trebale bi biti znatno rigoroznije u odabiru i provođenju metodologije ispitivanja, na primjer korištenjem provjerenih, standardiziranih ljestvica i anketnih ispitivanja za procjenu vrste i težine simptoma mamurluka. Također su naglasili kako postoji znanstvena potreba za povećanjem statističkog udjela žena u istraživanju mamurluka.

Vodeći autor meta-studije, dr. Emmert Roberts kaže: "Simptomi mamurluka mogu uzrokovati značajne tegobe, te mogu izravno utjecati na poslovni i akademski uspjeh osoba koje su tim simptomima zahvaćene. S obzirom na stalna medijska nagađanja o tome koji lijekovi protiv mamurluka djeluju ili ne djeluju, čini se da je pitanje o učinkovitosti kemijskih supstanci za koje se tvrdi da liječe ili sprječavaju mamurluk od velikog javnog interesa. Naša meta-studija je otkrila da su dokazi o lijekovima za mamurluk vrlo niske kvalitete i ukazala kako postoji potreba za provođenjem znanstveno rigoroznije istraživačke procjene. A dok se takva objektivna, znanstveno korektno provedena istraživanja ne učine, za sada je izvjesno kako je najsigurniji način prevencije simptoma mamurluka apstinencija ili tek vrlo umjerena konzumacija alkohola."

Istraživači dakle pozivaju na temeljitije i rigoroznije znanstveno istraživanje učinkovitosti lijekova za mamurluk kako bi se liječnicima-praktičarima ali i široj javnosti pružile točne informacije utemeljene na dokazima na osnovu kojih budući konzumenti alkohola i potencijalne žrtve mamurluka mogu planirati svoje opijanje temeljeno na činjeničnim, znanstveno provjerenim dokazima.