Edukacija u Mostaru: Što znate o mucanju?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nizom aktivnosti studenti logopedije sa Filozofskog fakulteta obilježili su u Mostaru Međunarodni dan svjesnosti o mucanju.

Mostarski logopedi tako su stali u bok sa svojim kolegama logopedima, ali i istraživačima, kliničarima i drugim stručnjacima koji raznovrsnim aktivnostima obilježavaju taj dan, kako bi opću populaciju informirali o mucanju, njegovim osobitostima i načinu ophođenja prema onima koji mucaju.

Povod obilježavanja, navode budući logopedi, došao je do toga što uloga logopeda kao stručnjaka za komunikaciju, jezik i govor, nije isključivo ograničena na populaciju ljudi koji imaju komunikacijske, jezične i govorne poteškoće nego i na osvještavanje opće populacije o prethodno navedenim poteškoćama.

Studenti su na području kampusa Sveučilišta postavili su štand s prigodnim i zanimljivim aktivnostima i materijalima za sve one koji su iz bilo kojeg razloga poželjeli saznati nešto više o tom poremećaju. Osim odgovora na postavljena pitanja i traženih informacija, tvrde, posjetitelji su mogli su i riješiti zabavni kviz i saznati koja su slavna osoba koja muca te se zasladiti pripremljenim slasticama.

Roditelji su, navode studenti, bitna karika u preveniranju različitih govornih poremećaja.

''Mucanje se uglavnom pojavljuje u predškolskoj dobi i to nakon razdoblja urednog govornog razvoja. To može biti stresno i djetetu i roditeljima, pogotovo ukoliko započne odjednom i brzo progredira stoga je jako bitno informirati roditelje o prirodi poremećaja, o načinu kako pristupiti novonastaloj situaciji, komu se obratiti i kako pomoći svome djetetu. Roditelj je bitna i nezamjenjiva karika u tretmanu mucanja, pogotovo tijekom djetinjstva'', rekli su za Bljesak.info budući logopedi, te dodaju da upravo zbog brojnih predrasuda, stigmatizacije i raznolikih informacija koje pristižu sa svih strana, roditelji bivaju jako zbunjenim, što se može negativno odraziti na dijete.

To je bio i povod da, osim kolegama studentima na kampusu, o mucanju informiraju i širu javnost.

''Studenti logopedije su postavili informativni štand u Mepas Mall-u prvenstveno ciljajući na populaciju roditelja, ali i na sve ostale koji svojim dobronamjernim savjetom mogu uvelike pomoći roditeljima djece koja mucaju, a samim time i djeci. Zainteresirani su mogli dobiti informacije o mucanju, a najveći naglasak bio stavljen na to što roditelj može učiniti za svoje dijete koje muca. Bilo je mnogo upita, ljudi su bili iznenađeni određenim informacijama, štošta su doznali, ali i mnogo pohvala uputili studentima zbog njihove inicijative'', tvrde.

Vršnjaci, posebice tijekom obrazovanja, imaju značajan utjecaj na osobu koja muca.

''Jedno od bitnijih iskustava djeteta koje muca je iskustvo u interakciji s vršnjacima. U trenutku kada dijete uđe u formalni sustav predškolskog i školskog odgoja i obrazovanja, vršnjaci zauzmu jako bitnu ulogu u životu svakog djeteta, a pogotovo one djece koja mucaju. Rana socijalna iskustva se akumuliraju i uvelike oblikuju način na koji dijete gleda ne samo na sebe, nego i na svijet oko sebe. Mucanje ima poprilično izraženu psihološku komponentu, koja značajno utječe i na učestalost i izraženost mucanja, ali i na kvalitetu života'', rekli su za Bljesak.info budući logopedi.

Kako bi preventivno reagirali te kako djeca ne bi nenamjerno svojom nevinom i dječjom reakcijom, nesvjesni utjecaja kojeg imaju, mogla učiniti da se dijete koje muca osjeća neprihvaćenim, stigmatiziranim, što može uzrokovati socijalnu anksioznost, socijalnu izoliranost i samostigmatizaciju održane su edukacije za mališane.

Studentice druge godine diplomskog studija logopedije, Monika Marinčić, Ana Kolobara i Andrea Ostojić, održale su radionice za djecu u Trećoj osnovnoj školi i Dječjem vrtiću Radobolja. Radionice su, tvrde, bile interaktivnog karaktera i potpuno prilagođene uzrastu djece.

''Na slikovite i zanimljive načine osvijestile su djecu o organima koji sudjeluju u govornoj produkciji, kako zvuči tečan govor, kako govor onih koji mucaju, a što je najvažnije osvijestile su ih da su djeca koja mucaju ista kao i oni, da se samo malo više muče prilikom govorenja, da je mucanje nešto što se njima događa, da to ne rade oni te da moraju biti strpljivi u razgovoru s djecom koja mucaju, gledati ih u oči, ne prekidati ih prilikom govorenja, ne upadati im u riječ i dovršavati rečenice. Djeca su bila jako susretljiva, oduševljena jer mogu pomoći, a studentice jako zadovoljne postignutim'', rekle su studentice.

Inače, kako je ranije za Bljesak.info rekla logopedinja Andrea Šumelj, osobe koje mucaju i dalje se susreću sa diskriminacijom u bosanskohercegovačkom društvu.