Obilježava se 135. rođendan američkog Kipa slobode

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Kip slobode, spomenik na otoku Liberty na ušću rijeke Hudson u New Yorku, podignut na današnji dan prije 135 godina, 28. listopada 1886., prikazuje rimsku božicu slobode – Libertas.

U ruci nosi baklju na kojoj je ispisan datum 4. srpnja 1776. godine, kada je objavljena Američka deklaracija nezavisnosti.

Kip slobode zapravo je nadimak. Pravo ime ovoga spomenika glasi Liberty Enlightening the World (Sloboda prosvjetljuje svijet), a Amerikanci su ga dobili kao poklon od Francuza 1886. godine, u povodu obilježavanja 100. obljetnice američke Deklaracije o neovisnosti.

Iako je kip bio dar za stotu godišnjicu potpisivanja Američke deklaracije o neovisnosti, Amerikanci su prigovarali kako su Francuzi trebali osigurati i bazu za kip. Da nije bilo Josepha Pulitzera, koji se bavio prikupljanjem donacija za izgradnju, pitanje je bi li kip danas stajao. Iako je 80 posto donacija bilo manje od 1 dolara, Pulitzer je prikupio 102 tisuće dolara, što je ekvivalent današnjim 2,3 milijuna dolara.

Zajedno s postoljem visok je 93 metra i teži 203 tone, a izgrađen je po idejnom nacrtu francuskog povjesničara Edouarda de Laboulayea (1865), dijelove je izradio francuski kipar Frédéric Auguste Bartholdi (1875–85), a čeličnu konstrukciju Alexandre Gustave Eiffel.

Glava kipa prvo je prikazana na Svjetskoj izložbi u Parizu 1878. godine.

Iako se često pretpostavlja kako je lice Kipa slobode modelirano po uzoru kiparove majke ili pak Afroamerikanke, kipar Bartholdi ga je izradio prema pretku svoje majke, Sarah Salamon. Ona je u SAD doselila sa svojim suprugom 1861. te su u Kaliforniji stekli bogatstvo i tako ostvarili svoj američki san.

Na postolju, koje je izradio američki arhitekt Richard Morris Hunt, uklesani su stihovi pjesme Novi kolos Emme Lazarus (1883).

Nakon izradbe u Francuskoj, dijelovi spomenika brodom su bili prevezeni u SAD, gdje su sastavljeni (1886) u tada još aktivnoj tvrđavi Fort Wood. Godine 1924. proglašen je nacionalni spomenikom.

Kip je napravljen od bakra i kad je stigao bio je u prepoznatljivoj bakrenoj nijansi. Do 1910., bio je napola smeđ, napola zelen, no zbog oksidacije danas je potpuno zelen.

Godine 1956. otok je dobio ime Otok slobode, a 1965. s njim je umjetno spojen otočić Ellis, do tada karantena i glavno središte za prijam imigranata u SAD.

Kip slobode u drugoj polovici 19. stoljeća bio je simbol imigranata jer je gotovo devet milijuna ljudi prvo ugledalo njega pri dolasku u "obećanu zemlju".

U postolju spomenika nalazi se Muzej američkog useljeništva, a u kruni vidikovac.

Posjetitelji se mogu popeti do krune božice, do koje vodi 354 stepenica. Do 1916. godine moglo se ući i u baklju, no to više nije moguće zbog sigurnosnih razloga. Svake godine Kip slobode posjeti oko 4 do 5 milijuna turista.

Zanimljivo je da munje pogode kip otprilike 600 puta svake godine.