U Tomislavgradu se 14 speleoloških objekta po prvi puta istraživalo

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Speleološko društvo "Mijatovi dvori" iz Tomislavgrada organiziralo je 12. međunarodnu speleološku i znanstveno-istraživačku ekspediciju "Ponor Kovači – Izvor Ričine 2021."

Ekspedicija se održavala od 1. do 5. rujna, a četvrti dan istraživanja znanstvenicima se pridružila i geologinja Martina Lučić, pripravnica ŠGD "Hercegbosanske šume" d.o.o. Kupres, kazali su organizatori.

Istraživanja su organizirana u okviru dviju sekcija, speleološke, koja je obuhvatila bazna speleološka i speleoronilačka istraživanja te u sklopu znanstvene sekcije: geološka, hidrološka, geomorfološka, arheološka, paleontološka, biološka, agronomska i druga istraživanja.

Tih dana istraživane su špilje u Resanovcima (Ledenica, Čađava i Vodena), a osobito zanimljiva je bila Ledenica gdje će ta istraživanja poslužit kao podloga za nastavak elaborata o spomenutoj špilji.

Kako je rečeno iz Speleološkog društvo "Mijatovi dvori", špilja je dugačka 20 km s tek istraženih 700 m, raspolaže špiljskim nakitom velikih dimenzija i različitih boja kakav se rijetko može vidjeti u ovim krajevima.

Naglasak ovogodišnje ekspedicije je nastavak istraživanja ogromnog podzemnog sustava Ponor Kovači – Izvor Ričine kao jednog od kompliciranijih i opasnijih sustava ovoga kraja.

''Izvor Ričine je ogromna špilja, završetak je jednoga ogromnog podzemnog špiljskog sustava koji povezuje dva velika krška polja, Duvanjsko i Livanjsko. To je hidrološki vrlo aktivan objekt jer tu izvire rijeka Ričina koja puni Buško jezero. Već dva mjeseca Ričina ne teče i nama je to idealna prilika da uđemo u taj podzemni sustav, jer kad rijeka teče istraživanje je nemoguće. Sad se može ne samo ući i istraživati već se može i preroniti i svladati neki novi kanali'', kazao je jedan od članova ekspedicije biospeleolog Roman Ozimec.

Uz to, dodao je, da su s mjesta gdje su došli uzeti neki uzorci za dodatne genetičke i morfološke analize.

Osim sustava Ponor Kovači – Izvor Ričine te špilja u Resanovcima, istraživanje je obuhvatilo i kaverne na rubnom djelu Buškog jezera uz planinu Kamešnicu, nekoliko jama na Risovcu, speleološke objekte u Rakitnu (Sutina) te par pronađenih jama na planini Čvrsnici.

Po njihovim rezultatima, istraživala su se 23 speleološka objekta, od čega ih je 14 po prvi puta istraživano, a u tom dijelu u ekspediciji je sudjelovalo 47 istraživača iz 18 gradova iz 4 države, i to iz Slovenije, Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Prema ovim zadnjim rezultatima istraživanja, podzemni sustav Ponor Kovači – Izvor Ričine dobio je nove metre te sad iznosi preko 5.5 km, a jama Golubinka nakon provedenih istraživanja ima novi speleološki nacrt do dubine 240m.