Odgovornim izvještavanjem do sigurnijeg i ravnopravnijeg položaja za žene

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Izvještavanje o rodno zasnovanom nasilju se najčešće bazira na otkrivanju identiteta žrtava, prezentiranju poluinformacija i glasina, izvrgavanju žrtve sramoti i javnom linču, te ''opravdavanja'' nasilnika, istaknuto je tijekom edukativnog webinara ''Izvještavanje o rodno zasnovanom nasilju'', u organizaciji Udruženja BH novinari.

Tijekom trodnevne edukacije trenerice prof. dr. Lejla Turčilo i prof. Dr. Belma Buljubašić sa Fakulteta političkih nauka Sarajevo i Lea Čengić iz Regulatorne agencije za komunikacije su govorile o medijskoj regulativi, etičkim standardima, izvještavanju o senzitivnim temama i rodno zasnovanom nasilju, te medijskoj kulturi i rodu.

Nekažnjeni počinitelji

Tijekom prve edukativne sesije, profesorica Buljubašić je govorila o reakcijama na seksualno nasilja u BiH, koje se  većinom svode na potpunu ignoranciju ili na uvriježene stereotipe i mitove sa osudom žrtve, što ukazuje na stupanj izrazite konzervativnosti društva.

 ''Ovakav tretman društva prema ženama žrtvama nasilja uzrokuje da većina nasilnih radnji bude neprijavljena, a počinitelji ostaju nekažnjeni'', ističe Buljubašić, dodajući da žrtve ne prijavljuju seksualno nasilje iz straha od osude društva, retraumatizacije i želje da se o njima ne raspravlja i osuđuje.

Buljubašić kaže da bh. mediji o rodno zasnovanom nasilju izvještavaju većinom kada su u pitanju slučajevi fizičkog nasilja, dok su neki drugi oblici kao što su ekonomsko i psihičko nasilje slabije zastupljeni ili o njima uopće nema medijskih objava.

''Novinari najčešće prilikom izvještavanja o rodno zasnovanom nasilju koriste senzacionalističke i nedovršene naslove, kreirajući vijesti iz domena crne kronike, natječući se tko će prikupiti više detalja o životu žrtve'', smatra Buljubašić, naglašavajući da medijskim profesionalcima ne treba da bude cilj puko izvještavanje o onome što se dogodilo, već da trebaju ukazati na ozbiljnost problema, dati drugim žrtvama nasilja smjernice kako mogu izaći iz nasilničkih odnosa, te kome se mogu obratiti.

Da medijski profesionaci često griješe prilikom izvještavanja o rodno zasnovanom nasilju, smatra i prof. dr Lejla Turčilo, koja kaže da je većinom riječ o nepoštivanju novinarskih standarda i neetičnom izvještavanju, senzacionalizmu, kao i o nebrizi o posljedicima po osobu - žrtvu, ali i društvo.

''Novinari ne bi trebalo da se fokusiraju samo na događaj, već trebaju imati u vidu cijeli kontekst u vezi sa osobom koja je izložena nasilju. Također, potrebno je voditi računa o načinu na koji se određena osoba portretira u mediju u pogledu njene ranjivosti'', ističe Turčilo, dodajući da se potpuno zanemaruju osjećaji članova obitelji žrtve, koji su i sami često izloženi medijima, te se rovi po njihovom privatnom životu da bi se osigurale ''ekskluzivne'' informacije.

Lea Čengić iz Regulatorne agencije za komunikacije BiH kaže da su problemi u vezi sa rodno zasnovanim izvještavanjem ogledaju u neprihvaćanju koncepta ravnopravnosti spolova, stereotipnom prikazivanje žena i muškaraca, slaboj upotrebi rodno senzitivnog jezika, marginalizaciji i socijalnom isključivanju žena, te o malom broju istraživanja o ovoj temi.

Važna uloga medija

''Kodeksi Regulatorne agencije za komunikacije BiH sadrže detaljnije odredbe o zabrani diskriminacije i stereotipnog prikazivanja, odredbe u vezi govora mržnje, izvještavanja o krivičnim postupcima i zaštiti maloljetnika koji su umiješani u krivične postupke u bilo kojem svojstvu, a koje su značajne u kontekstu izvještavanja o rodno zasnovanom nasilju'', kaže Čengić, naglašavjući da su proteklih godina utvrđeni slučajevi kršenja navedenih odredbi u vezi stereotipnog predstavljanja žena, kao i povrede privatnosti žrtava ili svjedoka nasilja, te govora mržnje na osnovu seksualne orijentacije.

Prvog dana webinaru je nazočilo 30 novinara/ki, urednika/ca, blogera/ki te studenata/ica novinarstva iz Tuzle, Kaknja, Sapne, Tešnja, Mostara, Bihaća, Sarajeva, Banjaluke, Zenice, Velike Kladuše, Zvornika, Kalesije, Bosanske Krupe i Donjeg Vakufa.

Sudionici su zaključili da mediji imaju važnu ulogu u razbijanju predrasuda i suzbijanju diskriminacije, te da sa profesionalnim izvještavanjem, poštujući prava i interese žrtava rodno zasnovanog nasilja, mogu doprinijeti shvatanju i prihvatanju različitosti u društvu, te prevenciji i smanjenju nasilja nad ženama i borbi za ravnopravnost spolova.

Webinar je dio projekta ''Izgradnja pravednijeg, ravnopravnijeg i integriranog društva koje ženama u Sarajevu garantira osobni integritet i pravo na život bez nasilja na osnovu spola'' koji realizira Udruženje/udruga BH novinari u suradnji sa Medicus Mundi Mediterania iz Barcelone.