0800- 28 000
Otvoren besplatan broj za pomoć ovisnicima
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Građani Bosne i Hercegovine će od danas, putem besplatne i anonimne telefonske linije 0800- 28 000, koja se prvi put otvara na ovim prostorima, moći dobiti informacije o mogućnostima liječenja i rizicima koji nastaju uslijed ovisnosti o drogama.
Naime, Udruženje Proslavi oporavak iz Sarajeva pokrenulo je besplatno savjetovalište, pa će građani Bosne i Hercegovine od danas, putem besplatne i anonimne telefonske linije 0800- 28 000, koja se prvi put otvara na ovim prostorima, moći dobiti informacije o mogućnostima liječenja i rizicima koji nastaju uslijed ovisnosti o drogama, javlja Anadolija.
U Bosni i Hercegovini će navedeni broj biti dostupan u okviru radnog vremena udruženja, a sa zainteresiranima će razgovarati savjetnici za pitanja oporavka od ovisnosti iz udruženja Proslavi oporavak.
Borislav Goić, predsjednik ovog udruženja, u razgovoru za Anadoliju istaknuo je kako ovim projektom žele motivirati ljude da krenu putem oporavka od ovisnosti i da na anoniman način doznaju što učiniti u takvoj situaciji. Kako je kazao, u okviru projekta, poseban prioritet će im biti kampanje u ruralnim područjima gdje smatraju da su ljudi još više marginalizirani i teže se odlučuju da potraže pomoć.
"Pogotovo je bitno da dosegnemo ruralna područja, jer mislimo da su ovisnici, kojih je sve više i u ruralnim područjima, marginalizirani na jedan način i trebaju doći do neke vrste informacija. Mi smo tu da pružimo informaciju za početak, da ohrabrimo ljude da izlaze iz problema ovisnosti, da im na neki način damo nadu gdje da odu", kazao je Goić.
Tvrdi da je problem ovisnosti o drogama uzeo maha u BiH i da se o tome ne govori dovoljno. On ističe da upravo kroz ovakav projekt i besplatnu telefonsku liniju žele komunikaciju staviti na višu razinu.
Povodom 26. lipnja, Međunarodnog dana borbe protiv zloupotrebe i krijumčarenja droga, danas sa radom počinje i web stranica www.biramoporavak.com i na njoj se mogu pronaći moderne i zanimljive informacije iz svijeta zloupotrebe droga i oporavka od iste.
Iako ne raspolažu zvaničnim podacima o ovisničkoj populaciji u BiH, iz ovog udruženja navode da je prema iskustvima ljudi koji dolaze na savjetovanje sve manje heroinskih ovisnika, a sve više mladih koji eksperimentiraju s amfetaminima, odnosno "speedom" koji je puno više dostupan i jeftiniji.
"Imamo dosta mladih, od 28 do 29 godina sa nekih četiri do osam godina ovisnosti iza sebe, čiji su životi poprilična ruševina zbog konzumacije amfetamina. S tim ljudima je jako teško raditi. Mislim da treba još intenzivnije s njima razgovarati, da što prije zatraže pomoć", kazao je Goić.
Otkriva da amfetaminski ovisnici nakon kratkog vremena uzimanja, gube moć rasuđivanja, teško ih je motivirati i uspostaviti terapijsku komunikaciju s njima, jer često i ne znaju u kakvom su stanju.
Goić navodi da su se na tržištu BiH pojavile i nove vrste psihoaktivne supstance, koje su u Europi već uobičajena pojava. Riječ je o novim psihoaktivnim tvarima kao što su sintetički kanabinoidi.
"To je THC (Tetrahidrokanabinol, op. a.) koji nije dobiven iz biljke marihuane, već se dobiva kemijskim putem i za kojeg se smatra da je jako lak i da nije problematičan. Nažalost, istina je totalno drugačija. On je i do sto puta jači od THC-a koji se nalazi u marihuani. Dostupan je, legalan", objašnjava Goić.
Dodaje da ga u BiH još uvijek nema u slobodnoj prodaji, ali da se može lako nabaviti putem Interneta.
"To je nešto što nas ubrzo čeka – pojava novih psihoaktivnih supstanci u raznim formama i na području BiH i ako nismo u mogućnosti odgovoriti i na to, mislim da će nam mladi ljudi biti u još većem problemu. Kad kažete da je nešto legalno, onda to znači negdje u malom mozgu i prihvatljivo, socijalno", kazao je Goić.
U ranim devedesetima u Bosni i Hercegovini je bilo registrovano oko 1.500 korisnika droga, a prema procjenama stručnjaka, ukupni broj korisnika, uključujući i one neregistrirane, bio je tri puta veći. Ni danas nije utvrđen broj problematičnih korisnika droga putem standardnih metoda. Stručnjaci procjenjuju da je broj intravenskih korisnika droga u Bosni i Hercegovini iznad 10.000.