Otvoreni uredi povećavaju stres

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Prebučni kolege, česta prekidanja posla, fluktuacija pozornosti zbog neprestanog kretanja rad u otvorenim uredima, osmišljenima da bi se olakšala međusobna komunikacija zaposlenika, utječe na povećanje stresa i na lošije međuljudske odnose, pokazalo je nekoliko studija što su ih odvojeno proveli francuski stručnjaci za psihosocijalne rizike.

Više od polovine francuskih radnika, njih 57 posto radi u otvorenim uredima u kojima se često nalazi i više od 20 ljudi ili u uredskim prostorijama u kojima istodobno boravi između četiri i deset osoba, kaže direktorica francuske tvrtke Actineo, koja se bavi praćenjem kvalitete rada i vremena provedenog u uredu, Odile Duchenne, piše Hina.

Po istraživanju Actinea iz 2014. u Velikoj Britaniji u takvim je uredima radilo 73 posto zaposlenika, u Španjolskoj 66 posto, u Nizozemskoj 66 posto, u Njemačkoj 55 posto i u Švedskoj 49 posto. "Istraživanje provedeno među Francuzima pokazalo je da se zadovoljstvo poslom smanjuje kada ranici borave u jednom takvom velikom otvorenom uredu bez pregrada ili zidova", kaže Duchenne.

"Kupit ću zaštitne slušalice protiv buke! No to mi neće pomoći da me i dalje neprekidno prekida zvonjava telefona ili pitanja kolega, ali ću bar izbjeći slušanje svih onih razgovora koji me ne zanimaju i koji me dekoncentriraju u radu", kaže mlada francuska novinarka (30) koja je željela ostati anonimna. Neki njezini kolege, ispripovijedala je, u takvom otvorenom uredu sjede s čepićima u ušima ili sa slušalicama te se, kad je god moguće izoliraju, odnosno premjeste u sobu za sastanke kada moraju obaviti posao, ne želeći da ih se pritom ometa.

"Oduvijek radim u takvom otvorenom prostoru, dakle ne mogu ga usporediti ni s kakvim drugim. Bez sumnje, takvi uredi olakšavaju zajednički rad i komunikaciju među zaposlenicima, no istodobno sprečavaju neometan rad", kaže novinarka.

Istraživanje koje je u rujnu provela francuska tvrtka Eleas (bavi se proučavanjem kvalitete rada na poslu), pokazalo je da je za 58 posto zaposlenika rad u otvorenom prostoru omiljeno mjesto za neuljudnu komunikaciju, iskazivanje nepoštovanja prema kolegama, za verbalne uvrede, čak i fizičke napade, bez obzira na veličinu tvrtke, dob radnika ili poslovnu aktivnost.

"Nije strašno kada netko pokraj vas glasnije razgovara ili vas jedanput prekine u poslu, no kada je ta pojava stalna ili se ponavlja, pogoršava se cjelokupno ozračje odnosa u uredu i na neki način omalovažava i vrijeđa osoba koja u tom trenutku radi i koju takvo ponašanje ometa u radu", kaže utemeljitelj i predsjednik Eleasa Xavier Alas Luquetas.

"Kada takvo ponašanje traje više godina, izvor je potencijalno velikog stresa za neke zaposlenike", kaže direktor državne agencija za poboljšanje uvjeta rada Anact, Philippe Douillet.

"Otvoreni uredski prostori u modu su ušli osamdesetih godina, a nakon devedesetih su postali uobičajeni, uz objašnjenje da se u takvom prostoru potiče međusobna komunikacija zaposlenika", kazao je Douillet dodavši da se s godinama pokazalo kako buka, česti prekidi u radu, gubitak privatnosti, stalna hijerarhijska kontrola i slični faktori u kombinaciji pojačavaju napetost i stres te utječu na smanjenje produktivnosti", objasnio je, prenosi Hina.

Zbog toga su vlasnici mnogih tvrtki u otvorene urede odlučili postaviti pregrade koji služe i kao zvučna izolacija te omogućuju malo privatnosti, rekla je Duchenne.

Istraživanje Actinea pokazalo je i da je, odmah nakon interesa za vrstu posla, francuskim zaposlenicima kvaliteta radnih uvjeta druga po važnosti. Kada je o kvaliteti radnih uvjeta riječ, Francuzi su odnos s kolegama stavili na prvo mjesto (71 posto), radni prostor na drugo mjesto (38 posto), mirno radno okružje bez buke na treće - 29 posto, a na zadnjem je mjestu ugodan prostor (26 posto). Istraživanje je pokazalo i da 92 posto ispitanika smatra da radni prostor ima velik utjecaj na njihovu radnu učinkovitost, u odnosu na 80 posto 2011., više od polovine ili 57 posto ih je reklo da ih smeta buka i razgovor kolega, a njih 50 posto ometa fluktuacija pozornosti do koje dolazi zbog neprestanog kretanja po prostoriji.