Ovo je najbolji ćupter

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Na ovogodišnjem šestom po redu Sajmu ćuptera, koji se održao u utorak u Tepčićima kod Čitluka, sa svojim proizvodima predstavilo se 13 izlagača iz Hrvatske i BiH, a, prema ocjenama stručnog žirija, najbolji ćupter ove godine napravila je Željka Miletić.

Okus, izgled, tvrdoća, slatkoća i prozračnost ćuptera

Drugo mjesto osvojio je ćupter Blagice Bevande, a treće mjesto ćupter Tee Šaravanje. Peteročlani stručni žiri ocjenjivao je okus, izgled, tvrdoću, slatkoću i prozračnost ćuptera.

Sajam je otvorio direktor Agencije za sigurnost hrane BiH Džemil Hajrić koji je naglasio odličnu suradnju Agencije i Društva ''Ante'' Tepčići, koje organizira Sajam ćuptera. Također naglasio je važnost promocije lokalnih proizvoda kao i očuvanja tradicije.

Zaštićen proizvod

Hajrić je istaknuo kako ga posebno raduje činjenica da je prehrambeni proizvod ''Hercegovački ćupter'' u proteklom razdoblju zaštićen oznakom geografskog podrijetla, najvećom razinom zaštite. Izrazio je nadu u to kako će ta oznaka doprinijeti još boljoj promociji Hercegovine, koja svojom turističkom ponudom, gastronomskom ponudom i prirodnim ljepotama može ravnopravno konkurirati, kako je kazao, najljepšim svjetskim turističkim destinacijama.

Predsjednik Društva ''Ante'' Tepčići - Čitluk Mario Doko kazao je kako je ćupter unikatan i jedinstven proizvod u svijetu.

Poslastica o kojoj se puno ne zna

''Poslastica o kojoj se puno ne zna. Naše bake su pravile ćupter kako bi imali nešto slatko za velike blagdane, najčešće za Božić. Uzimale su sok od grožđa koji se ocijedi i odmah ga kuhale te u tu smjesu dodavale brašno ili griz. To je se miješalo i kuhalo do određene gustoće želatine, nakon toga se izlijevalo u plitke tanjure gdje je se sušilo 10 do 15 dana'' - pojasnio je Doko.

Istaknuo je kako je od velike važnosti što je hercegovački ćupter dobio svoj zaštitni znak i priznanje izvorne kvalitete (ZOGP).

''Ovo je od velike važnosti za sve proizvođače. Htjeli smo ćupter izvući iz zaborava. To je bio prvobitan cilj i to smo napravili. Sami znak i značka koju smo uspjeli dobiti povećavaju cijenu ali i kvalitetu ćutera. Svaki proizvođač mora proizvod poslati u Agenciju za sigurnost hrane u Sarajevo da se proizvod ispita jer smo ga zaštitili isključivo na tom da bijeli ćupter sadrži 70 posto žilavke, a crni 70 posto blatine i da mora sadržavati brašno ili griz. Na osnovu toga se dobiva certifikat ili značka koja se lijepi na proizvod'' – naglasio je.

Ćupter prepoznatljiv na tržištu

Rekao je kako je spomenuta slastica prepoznatljiva na tržištu.

''U blizini smo Međugorja. Stranci su oduševljeni ćupterom. Njima je nemoguće zamisliti da ima neki slatkiš bez ikakvih aditiva. Receptura je sama po sebi posebna, nema ograničenog roka trajanja što duže stoji on je bolji. Sličan je medu. Ćupter je prihvatljiv svima, čak i dijabetičarima'' - naglasio je Doko.