Pogledajte gdje se najviše rađa, a gdje umire

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U zemljama u razvoju evidentirana je snažna stopa nataliteta koja utječe na globalni rast baby booma, no žene u brojnim razvijenim i bogatijim državama ne rađaju dovoljno djece da bi se ondje uspjela održati zadovoljavajuća razina populacije, podaci su što ih je u petak objavio Institut za metriku i evaluaciju zdravlja sa sjedištem u Washingtonu (IHME)

Globalni pregled stope rađanja, smrtnosti i bolesti, kojim se evaluiraju tisuće podataka u različitim zemljama, pokazao je i da su bolesti srca danas vodeći uzrok smrtnih ishoda u svijetu.

IHME, institut koji je pri Sveučilištu u Washingtonu osnovala Zaklada Billa i Melinde Gates, za sastavljanje jednog od najdetaljnijih pregleda globalnog javnog zdravlja koristio je više od 8000 izvora podataka, među kojima više od 600 novih. Njihovi izvori uključuju istraživanja objavljena unutar jedne zemlje, društvene medije te svu ostalu dostupnu građu.

Ustanovljeno je da je svjetska populacija od 1950. do prošle godine porasla s 2,6 milijarda ljudi na 7,6 milijarda, no rast je vrlo neravnomjerno podijeljen s obzirom na regije i na prihode.

Žene iz dvadeset i jedne nacije, većinom iz Europe te Sjeverne i Južne Amerike, ne rađaju dovoljan broj djece da bi se održala zadovoljavajuća razina populacije, podaci su IHME-a.

U Africi i Aziji raste stopa fertiliteta 

No u Africi i u Aziji stopa fertiliteta kontinuirano raste. Prosječna Nigerka za života rodi oko sedmero djece.

Ali Mokdad, profesor zdravstvene metrike na IHME-u, kazao je da je najvažniji čimbenik u određivanju rasta populacije bilo - obrazovanje.

"Do socioekonomskih je faktora, no i do ženina je stupnja obrazovanja. Što je žena obrazovanija, što više vremena provodi na raznim edukacijama, ona odgađa trudnoću, a posljedica je manje djece", kaže profesor Mokdad.

U izvješću IHME-a stoji da je Cipar najmanje fertilna nacija u svijetu, a žene prosječno tijekom života rađaju samo jedno dijete.

Nasuprot tomu, stanovnice Malija, Čada i Afganistana tijekom životnog vijeka rode više od šestero djece.

Bez migracija i migranata, neke će se zemlje suočiti s većim brojem starijih osoba i manjim brojem domicilnog stanovništva.

Do polovice ovog stoljeća 10 milijardi ljudi

UN predviđa da će do polovice ovog stoljeća Zemlju nastanjivati više od 10 milijarda ljudi, a ta brojka za sobom povlači pitanje o tomu koliko stanovnika može podnijeti planet na kojem živimo.

Prof. Mokdad ističe da stanovništvo u zemljama u razvoju i dalje raste, pa globalno rastu i njihove ekonomije. Podsjeća da s vremenom dolazi do domino ili knock-on efekta na stopu fertiliteta.

"U Aziji i u Africi stanovništvo je još uvijek u porastu, a ljudi iz siromaštva prelaze na kvalitetniji način življenja te imaju bolje dohotke, uz izuzetak onih u kojima traju ratovi ili sukobi. Očekuje se da će države ekonomski bolje stajati pa je i vjerojatnije da će se fertilitet smanjivati i izjednačiti" s razvijenim državama.

Treba istaknuti i to "da nas je danas puno više nego prije 70 godina, no i prosječan životni vijek se produljio", podsjeća prof. Mokdad.

Produžen životni vijek

Studija, čiji su rezultati objavljeni u stručnome medicinskom časopisu Lancet pokazuje da se životni vijek muškaraca produlji s 48 godina, koliko je iznosio 1950. godine na 71, a žene danas žive prosječno 76 godina u odnosu na 53 tijekom 1950.

No dulji životni vijek sa sobom nosi i brojne zdravstvene probleme. Sa starošću se zdravlje pojedinca pogoršava, a to znači i veći teret za zdravstveni sustav svake zemlje.

U izvješću IHME-a stoji da su vodeći uzrok smrtnosti danas globalno srčane bolesti. Još 1990. neonatalne bolesti bile su najveći ubojica, nakon čega su slijedile bolesti pluća i dijareja.

Najveća stopa smrtnosti od srčanih oboljenja zabilježena je u Uzbekistanu, u Ukrajini i Azerbejdžanu, a najniža u Južnoj Koreji, Japanu i u Francuskoj.

"Manje ljudi umire od zaraznih bolesti jer zemlje postaju bogatije, no sa životnim vijekom povećava se i broj invalida", kazao je Mokdad. Ističe da se, unatoč manjem broju smrtnih slučajeva od zaraznih bolesti nego u 1990. godini, poput malarije i tuberkuloze, povećava broj novih nezaraznih bolesti koje odnose mnoge živote.

"Određeni obrasci ponašanja rezultiraju povećanjem broja slučajeva karcinoma i kardiovaskularnih bolesti, a svake je godine i sve više pretilih".