Kao i lani
Ponuda i cijene cvijeća za Dušni dan u Mostaru
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Tijekom blagdana Svih svetih i Dušnog dana, 1. i 2. studenog, katolički vjernici na poseban se način prisjećaju pokojnika, kada na njihove grobove nose cvijeće i pale svijeće.
Ovi dani prilika su za one koji se bave uzgojem cvijeća da prodaju i dobro zarade na prodaji cvijeća. Uz cvjećarne, najveća koncentracija prodavača te i najveća ponuda jeste na mostarskoj gradskoj tržnici. Uz tržnicu, cvijeće možete pronaći i kod prodavača duž mostarske avenije, na 'punktovima' kod Katedrale, te sličnim prodajnim mjestima smještenim u blizini groblja te uz magistralne ceste i druge prometnice.
Ponuda je raznovrsna, od krizantema koje se tradicionalno nose na groblje za ove blagdane, do lončanica i ikebana ranih oblika i boja. Kad su u pitanju cijene, i nema velikih odstupanja u odnosu na ranije godine. Krizanteme u lončanicama možete dobit za 5 do 8 KM, dok ćete za ikebanu, ovisno o veličini, aranžmanu i izboru cvijeća izdvojiti od 10 KM pa nadalje.
Uz cvijeće široka je ponuda i svijeća, odnosno lampiona, čije se cijene kreću od 0,50 KM (najmanji), pa sve do 8 KM (najveći). Također, prodaju se i svijeće na baterije koje ''titraju'' 120 dana, a čija cijena iznosi od 8 do 15 KM, također ovisno o veličini. Kako ističu prodavači proteklih par dana kupci su većinom dolazili da se raspitaju za cijene, a najveća navala očekuje se danas i sutra.
Priča o krizantemama
Krizanteme su vjerojatno svima poznate kao cvijeće koje se nosi na groblje. Osobito u vrijeme Svih svetih kada se posjećuju i uređuju grobovi, primijetili ste na grobovima biljke s velikim cvjetnim glavama u bijeloj, žutoj ili ružičastoj boji. Upravo su to krizanteme koje mogu narasti do 50 do 150 centimetara u visinu. To je cvijeće koje ima simboliku prolaznosti, žaljenja i smrti, a uvriježeno je mišljenje da je to baš zato što cvjeta i može se naći isključivo u ovo doba godine.
Iz grčke mitologije Simbolika krizanteme kao cvijeta smrti ima svoje tumačenje i iz jednog grčkog mita, vjerojatno ono najvjerodostojnije. Naime, priča kaže da se nimfa Klitija zaljubila se u boga sunca Helija. Njemu se pak više sviđala njena sestra Leukotoja koju je Klitija potom proklela. Leukotoja je umrla, a Klitija pobjegla u pustinju i devet dana samo sjedila i gledala u sunce prateći njegovo kretanje, a ništa nije jela ili pila. Tada je umrla, a njeno tijelo pretvorilo se u cvijet – krizantemu...
Cvijeće i za svadbe
U inozemstvu se krizantema koristi čak i u svadbenim buketima ili se nosi u kućne posjete. Na Dalekom istoku, u Kini, krizantema predstavlja nešto sasvim drugo – radost, mir i vitalnost te se poklanja mladenkama. Prema japanskoj predaji, japanski carevi u čaše vina ubacivali su po jednu laticu krizanteme kako bi što dulje živjeli. Krizantema je u Europu donesena upravo iz Japana. Tamo ima simboliku moći, vječnog života, sreće i obilja, no takvo razmišljanje na ovim prostorima nikada nije zaživjelo.
Cvijeće za groblje su i kale ili ljiljani, osobito za sprovod. Naime, to cvijeće simbolizira odlazak duša na drugi svijet, a ako je osoba preminula mlada nevinost. Međutim, osim krizantemama aranžmani za groblje rade se i od ruža, špina, orhideja, margarete…