Porast krajnje desničarskog ekstremizma u Europi

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Izvještaj “Stanje mržnje: Krajnje desničarski ekstremizam u Europi” ukazuje na porast desničarskih skupina u više od 30 zemalja Europe u kojima se bilježe značajni postoci građana s negativnim osjećajima prema muslimanima, migrantima i Romima.

Krajnje desničarske skupine u Europi vidjele su protekle godine u pandemiji i prosvjedima nakon ubojstva Georgea Floyda priliku za razvoj i širenje svojih ideja, navodi se u Izvještaju triju organizacija – Hope not Hate iz Velike Britanije, Expo iz Švedske i Amadeu Antonio Foundation iz Njemačke.

“Iako krajnja desnica u Europi nije uspjela iskoristiti pandemiju koliko se nadala, ona je uvela novo doba teorije zavjera s jednostavnim objašnjenjima u kojima ljudi traže utjehu. (…) Sigurno postoji opasnost da zajednice na internetu putem teorija zavjere kreiraju i nove puteve radikalizacije”, navodi se u izvještaju rađenom s ciljem da se ukaže na razumijevanje nacionalnog mnijenja o radikalnim i krajnje desničarskim skupinama.

Nick Lowles, izvršni direktor organizacije Hope not Hate, smatra da se sa širenjem koronavirusa u Europi vidio i rast desničarskih organizacija.

“Na europskoj razini teorije zavjere, mnoge s antisemitskim korijenima, dobivaju na popularnosti i to uz porast rasnog nacionalizma prati kontinuirani porast terora krajnje desnice. Ideologije mržnje internacionalizirane su kao nikada prije, a otpor koji se pruža mora biti takav, također”, navodi Lowles.

Kako se u izvještaju navodi, ultradesničarski terorizam je u 2020. pratio trend iz 2019. godine s velikim brojem uhićenja i aktivnom mrežom koja propagira terorizam i nasilje.

“Trenutna teroristička prijetnja krajnje desnice predstavlja mrežu labavo organiziranih grupa koje povezuju pojedince na međunarodnoj razini. Glavna svrha ovih skupina je poticanje pojedinaca da ovjekovječe nasilja, umrežavaju se i dijele znanje, bez formalnih planiranja napada. Skupine su često formirane po uzoru na prethodne skupine i često su kratkotrajne”, navodi se u izvještaju.

U Izvještaju “Stanje mržnje” prikazani su podaci za više od 30 zemalja Europe, uključujući i zemlje Zapadnog Balkana, što ujedno predstavlja i jedinstveni katalog aktivnosti, narativa i predstavnika europskog krajnje desnog ekstremizma, objašnjavaju autori.

Kako se u izvještaju navodi, ideje krajnje desnice su duboko ugrađene i na Zapadnom Balkanu, te predstavljaju ozbiljnu prijetnju stabilnosti regije.

“Trendovi krajnje desnice na Balkanu su trenutno u procesu fermentacije. Generacije ljudi rođene krajem socijalističkog – komunističkog režima, ili u prelaznom periodu, sve su umornije od čekanja društvenog razvoja koji ne dolazi ili dolazi ne ispunjavajući očekivanja”, navodi se, uz pojašnjenje kako stanovništvo Zapadnog Balkana migrante doživljava kao konkurenciju u smislu ograničavanja individualne afirmacije.

Izvještajem je obuhvaćena i Bosna i Hercegovina, za koju su osnova bila ranija istraživanja Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) koja su ukazala na postojanje desničarskih skupina.

U BiH djelovanje krajnje desničarskih organizacija nije dovoljno prepoznato iako su sigurnosne agencije ranije rekle za BIRN BiH kako su upoznate s djelovanjem ovih organizacija i prate njihov razvoj, navedeno je u izvještaju.

BIRN BiH je ranije pisao o djelovanju desničarskih i neonacističkih skupina u Prijedoru, te povezanosti mostarskih navijača i desničara s ukrajinskim bataljonom “Azov”.

Zabrinjavajući stavovi prema manjinama

Izvještaj “Stanje mržnje” sadržava i istraživanje provedeno u osam europskih zemalja u kojem je ispitano 12.000 građana, koji su pokazali zabrinjavajuće stavove prema manjinskim skupinama. Građani Švedske, Francuske, Njemačke, Velike Britanije, Mađarske, Nizozemske, Poljske i Italije pokazali su negativne osjećaje prema muslimanima. Najveći postotak negativnih osjećaja pokazan je u Mađarskoj, s 54 posto ispitanika, dok je oko 30 posto ispitanika u Velikoj Britaniji imalo negativne osjećaje prema muslimanima i migrantima.

Imigracije su jedna od četiri glavne brige za ljude u Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Nizozemske i Švedskoj, a istraživanje ukazuje kako je nepovjerenje u vlast korišteno za urote populista i radikala u mnogim zemljama.

Prema istraživanju, 79 posto ispitanika u Italiji i 67 posto ispitanika u Francuskoj smatra da je sustav u potpunosti ili djelomično slomljen, dok 50 posto Šveđana osjeća da njihova zemlja ide u “pogrešnom smjeru”.

Otkriveno je i negativno mišljenje o feminizmu, pri čemu 41 posto ispitanika u Švedskoj misli da je feminizam u “potpunosti ili donekle odgovoran za osjećaj marginalizacije i demonizacije koji su neki muškarci iskusili u društvu”. S ovim stavom se ne slažu ispitanici u Italiji, pri čemu njih 15 posto dijeli ove stavove.

Daniel Poohl, izvršni direktor Expoa, kazao je kako ovaj izvještaj pokazuje da prijetnja demokratiji koju poznajemo mijenja oblik i strategiju.

“Krajnja desnica danas je transnacionalni pokret koji organizira pristalice putem mreža, a ne staromodnih organizacija. Ako želimo to razumjeti, moramo razmišljati dalje od političkih stranaka, formalnih organizacija, pa čak i od državne granice. Ovaj izvještaj je prvi korak da se to učini”, navodi Poohl.