Porodilje u Mostaru: Zašto se žene ne bore za svoja prava?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U sklopu kampanje (Ne)Diskriminacija porodilja u FBiH 8. ožujka u Mostaru se ispred Skupštine HNŽ-a organizirao susret pod nazivom 'Mi nismo same'.

Ovim susretom žene žele podići svijest sveukupne javnosti na problem i njegove posljedice, te pozvati na odgovornost i ispunjavanje obveza, i zajedno doprinijeti donošenju javnih politika na federalnom nivou.

Donošenje zakona u HNŽ-u

Nakon sastanka s predstavnicima nevladinih organizacija, Šerif Špago, predsjedajući Skupštine Hercegovačko-neretvanske županije kazao je kako je 'Osmi mart' i ustanovljen kao dan kada su žene pokretale inicijative za poboljšanje svog statusa društvu, što dokazuje i današnja aktivnost mreže nevladinih organizacija.

''Ova inicijativa vezana za Zakon o zaštiti obitelji s djecom je jedna od tih aktivnosti poboljšanja stanja žena u društvu, a onda i cijele obitelji koja je temelj cijele države. Imajući uvidu da je ovaj skup najavljen putem medija, ja sam predložio da se sastanemo u Skupštini, ako netko dođe pred kuću zovnite ga da uđe u kuću da razgovarate ako ima problema. Kroz naš kratki razgovor razmijenili smo određene informacije i predložili određene mjere koje se trebaju poduzimati u cilju rješavanja ovog glavnog zahtjeva, a to je donošenje zakona o zaštiti obitelji s djecom na nivou Federacije BiH'', kazao je Špago.

Špago smatra kako je došlo vrijeme, te je stvorena kritična masa te su svi u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti shvatili da je došlo vrijeme za donošenje tog zakona.

''Ove godine je prvi put u programu rada Vlade stavljeno donošenje tog zakona, što je neka alternativa. Vidjet ćemo kako će se stvari događati s donošenjem zakona na federalnom nivou, a ako se ne bude na višim nivoima rješavalo ovo pitanje u tekućoj godini, onda je alternativa donošenja zakona na našem nivou. Ja kao predsjedavajući skupštine sam preuzeo obvezu da ću inzistirati da Vlada mora u danom roku po programu rada taj zakon uputiti u skupštinsku proceduru.

Vlast nakolonjena

Mirjana Penava direktorica organizacije Forma F, partnerske organizacije udruženja 'Žene ženama' koja implementira projekt nediskriminacije porodilja na području FBiH, rekla je kako se ispred svih trudnica porodilja sadašnjih i budućih želi zahvaliti na novoj politici suradnje Vlade i nevladinog sektora.

''Rukovodstvo skupštine je i samo dogovorili suradnju u nastavku kampanje i u budućnosti pravljenja metodologije, te načina na koje ćemo raditi monitoring rada na rješavanju problematike.

Osim ovog zakona za koji se zalažemo da se donese na federalnoj razini, zamolili smo gospodina Špagu da intervenira kod izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj zaštiti u HNŽ-u, posebno članak pet koji se odnosi na obvezno zdravstveno osiguranje kada su u pitanju trudnice i tek rođena djeca. Kako bismo što prije eliminirali situaciju da u županiji imamo trudnice koje nemaju obvezno zdravstveno osiguranje, nego koriste institucije hitne pomoći kako bi mogle na neki način utjecati na svoje zdravstveno stanje'', rekla je Penava.

S obzirom da se na skupu nije pojavio velik broj žena, Penava je pojasnila kako su u inicijativi prepoznali taj problem i ranije, te da imaju dobre uzroke zašto žene, trudnice, porodilje i članovi njihovih obitelji ne sudjeluju na ovakvim okupljanjima.

Zašto se porodilje ne bore za sebe

''Jedna je grupa žena koje nemaju taj problem, a to su žene koje su zaposlene u javnom sektoru na proračunima i one imaju porodiljino riješeno godinu dana, kroz njihove kolektivne ugovore i normativne akte unutar firmi. Na drugoj strani imamo žene u realnom sektoru koje se ne usuđuju, a znamo kakva je situacija kada su privatnici u pitanju. Voljela bi da zajedno s medijima i njih prepoznamo, jer brojne žene iz realnog sektora pod cijenu otkaza neće doći ni progovoriti, a s njima se razgovara tiho i po ćoškovima'', kaže Penava dodajući da su nedavno na susretu sa ženama i trudnicama dobile poruku da ujednačavanje prava i nije možda najbolji način jer postoji strah kod privatnog sektora bi to mogao biti dodatni namet, da bi se punili proračuni.

''Još jedan od uzroka rekla bih je politička (ne)volja, tako imamo i žene koje štite svoje političke stranke ili su članice i simpatizerke neke stranke, te su svjesne tko je sve ovo vrijeme kreirao ovakve politike i ne žele ići protiv tih nekih svojih istomišljenika. Također imamo i kategoriju žena koje nemaju ni za prijevoz da bi se pridružile eliminiranju ovakvih podjela. Ovo društvo je jako raslojeno, zato su nam dragocjeni partneri u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, pa ćemo se zalagati za one koji bi željele prosvjedovati, ali ne bi smjele'', zaključuje Penava.