Posljedice klimatskih promjena u BiH: Poplave i suše rezultat nemarnog odnosa prema prirodi

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Bosna i Hercegovina, kao i sve zemlje svijeta, osjeća posljedice klimatskih promjena koje seogledaju u poplavama i sušama koje periodično zahvataju zemlju istaknuto je to danas tijekom nedjeljne sesije Asocijacije nezavisnih intelektualaca "Krug 99’’.

Stručnjak za kvalitetu zraka i klimatske promjene Martin Tais izjavio je kako se, za razliku od drugih zemalja svijeta, u BiH ne radi dugoročno na adaptacijama povezanim sa klimatskih promjenama uzrokovanih globalnim zatopljenjem.

"Suština svega je: mi smo povrijedili prirodu, priroda nam vraća. Sada dobivamo 10 posto energije sunca, a deset posto te energije je nešto ogromno. Klimatske promjene su tu. Sada imamo štete, suše i poplave, ali nemamo projekte. Adaptacija znači da izvučemo koristi iz klimatskih promjena - čuvajmo vodu, pravimo rezervoare. Projekti se ne rade u BiH i to je najveći problem. Nemamo mnogo vremena jer priroda čeka, jedan stupanj znači deset posto energije sunca, a to je puno. Moramo sada kao zemlja uraditi nešto, ako mislimo ući u Europi, to moramo uraditi", poručio je Tais.

Odraz klimatskih promjena, kako tvrdi, definiran je ekstremima kojeg čine poplave i suše. Kada je riječ o prekomjernoj magli koja je u Sarajevu evidentna tijekom zimskih mjeseci, Tais je kazao kako je to prirodna pojava.

"Šte tiče magle u Sarajevu, to su prirodne pojave. Grad je napravljen skoro na planini, iznad 500 metara. Okružen je planinama, nalazimo se kao u loncu, nemamo industrije, ali imamo zagađenje. To je naš problem. Moramo smanjiti emisije, svaki čovjek može učiniti pomak i kaže: povest ću jednog dana sa sobom susjeda automobilom i tako smanjiti zagađenje", kazao je Tais dodajući kako "priroda vraća ljudima koji je ne poštuju".

Da su klimatske promjene itekako primjetne i u BiH istaknuo je i stručnjak za klimatske promjene Željko Majstorović ističući kako tome svjedoče i podaci prošlogodišnjih istraživanja.
"Kao što vidite, uvijek imamo neka nova iznenađenja, poremećaje u vidu padalina, poplave i suše. Kad sve saberete, taj poremećaj u padavinama izaziva sve veće problem s tim da je stupanj svijesti o klimatskih promjenama kod nas vrlo mali. To se vidi i po efektima koje je izazvala konferencija u Parizu, prestalo se o tome govoriti nakon dva dana. Najvažnije, treba u redovno školovanje uvesti edukaciju i predavanja, a i mediji se više moraju uključiti u diskusije o ovom problemu. Treba se educirati u smislu pristupa projektima, kako i na koji način tome pristupiti. To je glavni problem. Spomenuli smo i političare, treba promijeniti zakonodavstvo, projekti ne smiju čekati godinama", naglasio je Majstorović.

Član izaslanstva BiH na Konferenciji Ujedinjenih naroda u Parizu o klimatskim promjenama Senad Oprešić naveo je da BiH globalnom zagađenju doprinosi sa manje od 0,1 posto, a Sjedinjene Američke Države i Kina predvode listu zemalja koje najviše zagađuju planetu zemlju.
"Sredinom prosinca imao sam čast sudjelovati kao dio izaslanstva BiH na konferenciji koja je održana u ozračju terorističkih napada koji su se dogodili. Sigurnosne mjere bile su tada izuzetne velike. Pariški sporazum je sporazum koji će važiti do 2020. godine, nakon toga će biti obavezujući za sve. Jedna od karakteristika je da se nastoje smanjiti fosilna goriva, to je jedan od zadataka. Posebno u BiH treba što prije krenuti s tim, formirati timove koji će raditi na provedbi sporazuma", naglasio je Oprašić.

Pored govora o klimatskim promjenama, na današnjoj sesiji Kruga 99 obilježena je treća godišnjica smrti akademika Sulejmana Redžića, nekadašnjeg predsjednika "Kruga 99".
"U ovo vrijeme svake godine obilježavamo smrt profesora Redžića koji je bio jedna ljudska gromada", istaknuo je predsjednik "Kruga 99" Adil Kulenović.