Bh. pravosuđe
Preduge sudske procese plaćaju građani
Tekst članka se nastavlja ispod banera
U Kantonalnom sudu u Sarajevu deseti put zaredom odgođen je početak suđenja u predmetu ''Pravda'', u kojem je optužen Alija Delimustafić, bivši ministar unutarnjih poslova BiH. Optužnica u predmetu ''Pravda'' potvrđena je još u listopadu 2017., a već skoro 16 mjeseci nije pročitana.
Samo jedno ročište, poput izjašnjenja o krivnji, građane Kantona Sarajevo, kako tvrde odvjetnici u predmetu ''Pravda'', košta oko 20 tisuća maraka,piše BIRN .
Delimustafićev odvjetnik Ifet Feraget smatra da je šteta nenadoknadiva, te da će je platiti država.
“Zakon je propisao da suđenje, odnosno glavni pretres, mora početi u roku od 60 dana od tog dana kada se posljednji optuženi izjasnio o krivnji. Još uvijek nije počeo glavni pretres. Delimustafić se nalazi u pritvoru duže od dvije godine i rekao bih da je to nezabilježen slučaj u europskom pravosuđu”, kaže Feraget.
Slučaj “Delimustafić” i predmet “Pravda” je samo je jedan u nizu kaznenih postupaka čiju cijenu, bez jasnog službenog opravdanja, plaćaju poreski obveznici u BiH, smatraju odvjetnici.
Bivšem predsjedniku Federacije BiH Živku Budimiru, optuženom za zloupotrebu položaja i ovlaštenja, suđenje je počelo u travnju 2013..Prvostepena presuda još nije izrečena. Odvjetnici iza ovakvih predmeta vide političku pozadinu.
“Čitav niz institucija snosi odgovornost za to. Prvenstveni motiv za pokretanje kaznenog postupka protiv Budimira bio je na političkoj ravni”, smatra Budimirov odvjetnik Ragib Hadžić.
Predmeti ubojstva Dženana Memića u Sarajevu i Davida Dragičevića u Banjoj Luci dodatno produbljuju sumnje u nezavisan rad pravosuđa.
“Itekako postoji politički uticaj na pravosuđe. BiH sasvim sigurno nema neovisno pravosuđe. Imamo očigledne slučajeve – ‘Dragičević’ i ‘Memić’ – koji upućuju i dokazuju da postoji pravosudna mafija, gdje je pravosuđe samo instrument u rukama političara. Da se ne zavaravamo, pravo i pripada politici, politika i napravi pravo prema sebi, ali ti stubovi vlasti moraju biti razdvojeni. Pravosudna i sudska vlast mora biti neovisna od zakonodavne i izvršne. Međutim, to u BiH nije slučaj i svi ovi primjeri ujedno predstavljaju i dokaz”, naglašava Feraget.
Politički pritisci na pravosuđe
Suprotno odvjetničkom mišljenju, oni koji se trude da suci i tužitelji imaju adekvatnu obuku kako bi u svom radu greške sveli na minimum, smatraju da je politički uticaj na pravosuđe predimenzioniran.
“Uvjeren sam da je taj utjecaj daleko manji nego što je to utisak u javnosti. Drago mi je da postoji lupa javnosti. Mislim da se taj utjecaj politike na pravosuđe predimenzionira u odnosu na realno stanje”, smatra Arben Muterzić, direktor Centra za edukaciju sudaca i tužitelja Federacije BiH.
Presporih sudskih procesa nisu pošteđeni ni predmeti za ratne zločine, koji Strategijom za procesuiranje ratnih zločina trebaju biti hitno rješavani. Slučaj Samira Bejtića, optuženog za ratni zločin, traje cijelih 14 godina, uključujući i vrijeme koje je proveo u pritvoru i suđenje.
Presuda mu je ukidana tri puta prije nego što je počelo četvrto suđenje.
“Smatram da je apsolutno besmisleno novo suđenje, jer ukoliko je prvostupanjsko vijeće u tri postupka donijelo jednu te istu odluku, odnosno zadnja dva puta Bejtić je oslobođen, ne vidim šta bi se u četvrtom, ponovljenom postupku moglo promijeniti da bi bila drugačija odluka. U tri postupka, za 14 godina, sve činjenice koje je bilo moguće utvrditi, one su utvrđene”, kaže Rusmir Karkin, Bejtićev odvjetnik.
Dugogodišnji sudski procesi ne mogu se opravdati, ali takvi slučajevi nisu presedan u europskom pravosuđu, smatraju stručnjaci.
“Kada pogledate praksu Suda u Strasbourgu, naći ćete postupke koji traju godinama, najčešće u Italiji i u Francuskoj. Ono što sam siguran jeste da je svako svjestan važnosti brzine trajanja postupka u pravosuđu. Ovdje, konkretno u Centru za edukaciju sudaca i tužitelja, svaki dan, svaka tema obuhvata problem brzine trajanja i efikasnosti suđenja”, ističe Muterzić.
Gubitnik država i načelo pravne sigurnosti
Odvjetnici smatraju da, osim trošenja velikih količina novca proračunskih korisnika, postoje i drugi gubitci koje sa sobom povlače dugogodišnji sudski procesi.
“Najveći gubitnik u svakom slučaju je sam oštećeni i njegova obitelj. Drugi gubitnik su poreski obveznici, jer predmet ‘Budimir’, po mojoj slobodnoj procjeni, ne može koštati manje od milijun maraka. Na kraju, jedna od najvažnijih stvari koju moram da istaknem nakon 46 godina provedenih u sudnici – gubitnik je država i načelo pravne sigurnosti”, kaže Ragib Hadžić.
Nepostojanje odgovornosti sudaca i tužitelja čiji predmeti u sudnicama domaćih sudova predugo traju, predstavlja također kočnicu u njihovom rješenju, smatraju odvjetnici.
''Tužitelj koji namjerno vodi neadekvatnu istragu, kao u predmetima 'Memić' i 'Dragičević', mora snositi odgovornost isto kao i pripadnik policije. To je veliki problem koji bi trebalo delegirati Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV), koje svjesno izbjegava dati odgovor na to najvažnije pitanje. Neefikasno pravosuđe kojem građani ne vjeruju, nikome ne treba'', kaže odvjetnik Feraget.
Iz VSTV-a su odbili poziv na razgovor na temu posljedica dugotrajnih postupaka pred bh. pravosuđem.
Često se u sudnici krši i načelo efikasnosti i brzine postupka, tvrde odvjetnici.
''Jedno od načela kaznenog postupka jeste načelo efikasnosti i brzine, na kojem ja uvijek inzistiram. U slučaju 'Budimir' i mnogim drugim navedenim, to načelo nije poštovano i tu imamo i povredu prava na fer i pravično suđenje u razumnom roku, kao i prava na suđenje pred nezavisnim i nepristranim sudom. I u tom dijelu država najviše gubi'', kaže odvjetnik Hadžić.