Preminuo širokobriješki franjevac fra Jozo Pejić

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nakon kraće bolesti u Franjevačkom samostanu u Širokom Brijegu, opremljen svetim sakramentima, u svojoj 80. godini života preminuo je fra Jozo Pejić.

U 62. godine redovništva i 52. godini svećeništva fra Jozo je bio na službi u Širokom Brijegu, Rakitnu i Mostaru.

Fra Jozo je suosnivač Franjevačke galerije na Širokom Brijegu i njezin voditelj sve do smrti, te suosnivač i voditelj Akademije likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu u razdoblju od 1996. do 2012.

Sveta misa zadušnica za pokojnika slavit će se u sutra, 28. prosinca, u 14,00 sati, na Širokom Brijegu, a zatim sprovodni obredi i ukop na širokobriješkom groblju Mekovac.

Petar fra Jozo Pejić rođen je 1. studenog 1935. u Sovićima, općina Grude. Studij teologije završio je na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu i zaređen je za svećenika god. 1963. Nakon što je postao svećenikom, neko je vrijeme djelovao u Franjevačkom samostanu Široki Brijeg zatim je preuzeo župničku službu u Rakitnu (općina Posušje). Od 1970. do 1980. obnašao je službu gvardijana na Širokom Brijegu.

1982. postavljen je za provincijala Hercegovačke franjevačke provincije. Dužnost je obnašao do 1988. Ono što je za gvardijanskoga mandata činio na Širokom Brijegu, činio je kao provincijal na razini Provincije. Dignitet svakog pojedinca i zajednice stavljao je na prvo mjesto.

Za očuvanje kulturno-povijesne baštine i za promicanje kulture unutar Provincije općenito učinio je mnogo. Tako je god. 1984. ponovno uređena i otvorena muzejska zbirka u samostanu na Humcu i održan je simpozij ''100 godina muzeja na Humcu''.

Glavni pokretač i nositelj programa bio je Provincijalat. Provincijalat je također pod fra Jozinim vodstvom financirao preslik svih matičnih knjiga kojima raspolažu franjevci u Hercegovini, pokrenuo je projekt umjetničke galerije i proširenje Franjevačke knjižnice u Mostaru, bio je suorganizator velike izložbe Blago franjevačkih samostana u BiH koja je 1988. održana u Sarajevu, potom u Zagrebu, Ljubljani i Milanu. Ujedno je podupirao rad na osnivanju umjetničke galerije na Širokom Brijegu, u koju svrhu je podignuta nova zgrada, otvaranje kulturno-povijesne zbirke u Samostanu Konjic kao i druge programe.

Najzaslužniji je za osnivanje Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Mostaru sa sjedištem na Širokom Brijegu. Bilo je to 1996. Uspio je okupiti eminentne umjetnike i pedagoge i stvoriti kvalitetan nastavni kadar, što je bio najvažniji dio posla.

Nakon osnivanja postao je njezinim ravnateljem. I bez proračunskoga novca uspio je, većim dijelom, obnoviti zgradu u kojoj je smještena Akademija, a studentima je (kojih je 80-tak i potječu iz svih krajeva BiH i R. Hrvatske) osiguravao materijale za nastavu i topli obrok, opet bez proračunskoga novca.

Kao ravnatelj Akademije fra Jozo Pejić se zauzeo za pokretanje poslijediplomskog studija ''Ars sacra'', što je i učinjeno. 

Unatoč visokoj životnoj dobi fra Jozo je obnašao ulogu ravnatelja Akademije likovnih umjetnosti do 2012., a ravnateljem Franjevačke galerije ostao je sve do smrti.