Prevencija nasilja u obitelji: BiH na "europskom dnu"

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Specijalistica za programe iz UN Women BiH Amna Muharemović ocijenila je da je zakonodavni okvir u pogledu ravnopravnosti spolova u BiH prilično dobar te da je dosada mnogo urađeno u kontekstu borbe protiv nasilja nad ženama, ali da u tom smislu ipak postoji prostor za uvezivanje svih nivoa vlasti, kao i za razvoj specijalnih servisa za pružanje usluga.

Muharemović je to izjavila uoči početka radionice za predstavljanje trogodišnjeg projekta "Sprečavanja nasilja nad ženama u zemljama zapadnog Balkana i Turskoj: provođenje normi, mijenjanje stavova", koju su danas u Sarajevu organizirali Delegacija Evropske unije (EU) u BiH i UN Women.

Projekt financijski podržava EU u iznosu od 5.000 000 eura za cjelokupan program te u iznosu od 550.005,71 eura za komponentu u BiH. Cilj programa je sprečavanje nasilja nad ženama i djevojčicama u šest zemalja zapadnog Balkana i Turskoj.

Šef Kooperacije u Izaslanstvu EU u BiH Melvin Asin kazao je da Evropska komisija u potpunosti podržava rodnu ravnopravnost i jednakost u svim sferama, kao i eliminiranje diskriminacije i rodno zasnovanog nasilja.

''Ovo su aktivnosti koje ćemo nastaviti podržavati u financijskom i praktičnom smislu'', poručio je te izrazio nadu da će usvajanje međunarodnih standarda na kojima će raditi u okviru provedbe projekta doprinijeti isticanju poruke da se nekažnjavanje zločina i nasilja nad ženama ne može tolerirati.

Dodao je da će putem projekta također podržati rad mreže organizacija civilnog društva u BiH i osigurati im tehničku pomoć pri aktivnostima u kontekstu praćenja provedbe zakona te zagovaranja i suradnje.

Asin je pozvao i druge donatore da pruže svoju podršku kako bi doprinijeli radu na rodnoj jednakosti te zaključio da se u ovom smislu u BiH još dosta toga može uraditi.

Muharemović je naglasila da kroz rad na ovom projektu žele ukazati na blisku vezu između nasilja i diskriminacije nad ženama i gotovo potpunog neprisustva žena u javnom životu i političkom životu u BiH.

''Situacija je takva jer ne postoji dovoljno predstavljenih žena u svim domenama donošenja odluka i zato što je prostor donošenja odluka jako udaljen od prostora života ljudi u našoj zemlji'', smatra Muharemović.

Kako je pojasnila, u BiH će blisko surađivati s Agencijom za ravnopravnost spolova i Sigurnom mrežom, koja predstavlja najistaknutiju organizaciju koja se bavi pitanjem borbe protiv nasilja nad ženama.

Po njenoj ocjeni, ono gdje nedostaje odlučnosti i resursa u BiH jeste stabilno financiranje te standardizacija koja će ići u prilog kvalitetnim uslugama, kvalitetnoj prevenciji nasilja, kao i bliskoj suradnji svih uključenih u ovaj proces.

Saša Leskovac iz Agencije za ravnopravnost spolova BiH napomenuo je da je značajno da ovakve i slične inicijative međunarodne zajednice budu sinkronizirane i usklađene s ciljevima državne politike.

Konstatirao je da je, usprkos naporima vlasti, nevladinog sektora i međunarodne zajednice, problem nasilja i diskriminacije nad ženama još itekako prisutan u bh. društvu te da statistika pokazuje da je BiH još na "europskom dnu" u pogledu prevencije nasilja u obitelji.

Ipak, kako je rekao, ovaj problem jednako je prisutan u regiji, u Srbiji, Hrvatskoj te ostalim zemljama.

Napomenuo je da ono čime BiH ne bi trebala biti zadovoljna jeste tempo implementacije zakona i nedostatak podzakonskih akata, posebno naglasivši da postoji razlika između dva bh. entiteta u pogledu pružanja zaštite od rodno zasnovanog nasilja te da bi to trebalo ispraviti.