Pročitajte priču žene koja je tužila BiH zbog nacionalne i spolne diskriminacije

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Lejla Hairlahović iz Cazina je doktorantica na Sveučilištu u Zagrebu. Nakon što prošle godine nije dobila posao u Agenciji za visoko obrazovanje i osiguranje kvaliteta BiH, podnijela je tužbu protiv nekoliko državnih institucija.

Na pripremnom ročištu pred Sudom BiH, ona je iznijela optužbu da je nad njom izvršena diskriminacija na osnovu nacionalne i spolne pripadnosti, te mjesta prebivališta.

Tužbu je podnijela protiv Bosne i Hercegovine, Vijeća ministara BiH, Odbora državne službe za žalbe, Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta Bosne i Hercegovine zbog diskriminacije.

Kako piše diskriminacija.ba Hairlahović se na objavljeni natječaj u Agenciji prijavila uožujku 2014. za radno mjesto višeg stručnog suradnika za visoko obrazovanje i višeg stručnog suradnika za osiguranje kvalitete.

Nakon što je položila test općeg znanja, pismeni dio ispita polagala je u Banja Luci i osvojila maksimalan broj bodova (100), baš kao i druga dva kandidata koja su kasnije primljena.

Presudno ocjenjivanje Komisije, uslijedilo je nakon obavljenih intervjua.

''Tako se, vjerojatno uz dogovor, utvrdila rang lista po kojoj Bojan Stevandić dobiva maksimalnih 30 bodova, Dalibor Ateljević 29, a ja 28 bodova'', navela je Hairlahović.

Nakon što je saznala da nije imala dovoljan broj bodova, na uvid je tražila natječajnu dokumentaciju. Umjesto toga, dobila je tabele o bodovanju, bez imena članova komisije i njihovih komentara i zabilješki. Na pitanje na osnovu čega je dobila određeni broj bodova (28), rečeno joj je da je to diskrecijsko pravo svakog člana Komisije.

Iskoristivši u međuvremenu sve pravne lijekove, njoj je preostalo još samo jedno-potražiti pravdu sudskim putem.

„Imajući u vidu da se konkretno nalazim na listi eksperata pri Agenciji i da sam prošla sve obuke za stručnjake koji ocjenjuju i obavljaju reviziju kvalitete i daju preporuke o akreditaciji visokoškolskih ustanova i studijskih programa, te posebno naglašavajući da sam članica Komisije domaćih i međunarodnih stručnjaka za akreditaciju visokoškolske ustanove 'Univerzitet u Sarajevu', a cijeneći da se kandidat Ateljević uopće ne nalazi na listi eksperata, a samim time nije ni prošao obuke, postavlja se pitanje na osnovu čega je kandidat Ateljević dobio prednost od Komisije'', rekla je Hairlahović za diskriminacija.ba.

''Ako predmetna Komisija nije uzela kao prednost navedene činjenice'', dodala je ona, ''sa žaljenjem konstatiram da je jedini kriterij kojim se Komisija vodila diskriminatorski kriterij u odnosu na spol, nacionalnost i prebivalište jer sam kandidatkinja iz Federacije BiH i u prijavi sam kao nacionalnost navela da sam Bošnjakinja.''

Za kandidata koji je imao maksimalan broj bodova na intervjuu (30) Bojana Stevandića, Lejla je rekla da joj je i ranije naglašeno da će on svakako biti uposlen, jer je u Agenciji odradio pripravnički staž, mada se to nije bodovalo po konkursu.

Ono što Hairlahović očekuje u tijeku procesa, jeste transparentnost, te da Komisija dostavi svu dokumentaciju kako bi se utvrdilo na osnovu čega je ona dobila bod manje.

''Mislim da je sve to šturo odrađeno, nije bilo dovoljno informacija, tako da smatram da treba otvoriti to pitanje i da se vidi kako je Komisija ocjenjivala kandidate'', rekla je ona.

Ona očekuje i da se nakon ovog sudskog procesa pokrenu neke mnogo važnije stvari kao što su pravilnici koji su na snazi, zakoni koji vrijede i na kraju, da se ispita rad Komisija koje sebi daju pravo na to veliko diskrecijsko pravo.

''Nije floskula, ali ovo je borba za sve one koji su konkurirali, koji će sutra konkurirati za posao, a neće biti primljeni iako su kvalificirani. Meni je bilo presmiješno da su mi rekli da sam čak i prekvalificirana za to mjesto'', rekla je Hairlahović.

Ona smatra da ima puno ljudi koji su diskriminirani, a koji jednostavno ne znaju zašto nisu prošli na nekom natkečaju. A u svemu tome, procedure su jako duge. Podsjetila je da je u čitavu proceduru (koja je završila na sudu) počela u ožujku prošle godine i naglasila da ima puno dopisivanja, iščitavana, konsultiranja, a na kraju, sve to puno i košta.

''Sada će uskoro i glavno ročište, što će zahtijevati i angažiranje odvjetnika. Tako da se ljudi rijetko i upuštaju u sve to, jer košta i zahtjeva puno vremena'', rekla je ona.

Više o slučaju Lejle Hairlahović pročitajte ovdje.