Različito obilježavanje i vjerovanja
Proljeće i običaji: Gozba, ples, konji pred crkvom, talisman, omlet od jaja i zaštita od zlih sila
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Proljeće je stiglo. Kalendarski, a čini se i po vremenskim prilikama. Bar u Bosni i Hercegovini.
Ponovno rađanje prirode, završetak zime i rađanje novih nada u svijetu se različito obilježava. Neki proljeće počinju obilježavati početkom ožujka, dok drugi strpljivo čekaju točan kalendarski datum.
Posjete, pokloni, gozba, ples...
Tako npr. u Turskoj svakog 21. ožujka obilježavaju Nevruz ili praznik proljeća. Za mnoge ljude predstavlja vjesnik proljeća i simbol mira, radosti i jedinstva.
Za ovaj praznik se vežu i različite legende, te se nerijetko prakticiraju i različiti obredi molitvi za bolje sutra pojedinaca i čovječanstva uopće.
Tijekom Nevruza ljudi se okupljaju, a posebno obitelji i prijatelji, u svojim domovima ili na ulicama. U prve posjete kući ide se najstarijim članovima obitelji, ljudi se sastaju i razmjenjuju poklone, a na zalasku Sunca organizira se velika gozba, glazba i ples.
Brojni građani u Turskoj današnji dan obilježavaju tradicionalnim običajima, među kojima je najinteresantniji skakanje preko vatre. Vjeruje se da preskakanje preko vatre čovjeka štiti od zla i bolesti, zbog toga se na prvi dan proljeća simbolično preskače plamen.
Pročitajte još
U okviru proslave ovog praznika u mnogima gradovima priprema se specijalna hrana, a jedno od najvažnijih jela je baklava.
Konji pred crkvom
Ako krenemo do susjeda, u hrvatskoj pučkoj tradiciji prvi dan proljeća se obilježava kao blagdan sv. Jurja 23. IV – Jurjevo. Označava i početak gospodarske godine.
Na taj su se dan, posebice u sjevernim hrvatskim krajevima, unajmljivali, otpuštali i mijenjali sluge i pastiri. Imalo je i obilježja stočnoga blagdana: stoka se na Jurjevo svečano izvodila na pašu, često prvi put u godini, te kitila vijencima od proljetnoga cvijeća i drugoga bilja.
Vjerovalo se da će ju ti vijenci cijelu godinu štititi od bolesti i drugog zla (vještica i sl.), a na povratku su se bacali na krov staje. Na Jurjevo su se priređivale utrke i vodili konji pred crkvu na blagoslov.
U nekim dijelovima Hrvatske uoči Jurjeva ili na samo Jurjevo palili su jurjevski krjesovi. Uz njih bi se okupljala uglavnom mladež, ali i ostali stanovnici sela, oko krijesa bi plesali i pjevali pjesme karakteristična sadržaja.
Zaštita od bolesti
Vjerovalo se da jurjevski krijes (kao i ostale godišnje vatre) ima magičnu moć zaštite od bolesti i drugoga zla pa bi okupljeni krijes preskakivali, stoka se sljedeći dan protjerivala preko zgarišta, a ugarci i pepeo od krijesa zaticali u njive i vrtove (zaštita i poticanje rodnosti). Od običaja na Jurjevo posebno se ističu jurjevski ophodi.
Postoje mnoge razlike od kraja do kraja s obzirom na broj, spol i dob ophodnika, njihove nazive, opremu, vrijeme ophoda i sl. Ophodnici su (jurjaši, đurđari, jurjevčani, jurjaki i sl.) – najčešće mladići, rjeđe djevojke, a u novije doba sve češće mlađi dječaci i djevojčice – obilazili seoske kuće uoči Jurjeva ili na samo Jurjevo, otpjevali bi jurjašku pjesmu, dobivali dar (jaja, slanina, vino, novac), zahvaljivali na njemu ili kudili ukućane ako ih ovi nisu saslušali i darivali.
Nosili su prolistale grančice i svakoj su kući ostavljali barem jednu, jer se vjerovalo da one imaju zaštitnu i plodonosnu moć.
Smatra se da je drevni smisao jurjevskih tradicija, uz naviještanje proljeća, bila magijska zaštita od djelovanja zlih sila kao i poticanje rodnosti usjeva i stoke.
Jaja i omlet u Francuskoj
Ako krenemo ka zapadu Europe, početak proljeća npr. na jugu Francuske slavi se uz 15 tisuća razbijenih jaja od koji se na glavnom gradskom trgu radi omlet za tisuće posjetitelja. Tradicija je započela 1973. na uskrsni ponedjeljak.
Legenda kaže da se Napoleon Bonaparte tijekom svojih osvajanja jednom prilikom zaustavio u Bessieresu u Francuskoj. Navodno mu se toliko svidio okus lokalnih kokošjih jaja da je naredio seljacima da skupe zalihe i naprave veliki omlet za njega i njegovu vojsku.
Ovo mjestašce na jugu Francuske i dalje peče velike omlete kako bi nahranio gladne mase. No, danas to čine na još monumentalniji način te u ogromnoj tavi u kojoj stane 15 tisuća jaja.
Omlet se miješa golemim drvenim kuhačama nalik veslima, a peče se na otvorenoj vatri na glavnom gradskom trgu. Ispečeni omlet potom se besplatno dijeli tisućama ljudi.
Tradicija pečenja velikog omleta započela je 1973. godine na uskrsni ponedjeljak i otada se ponavlja svake godine. Glavna je atrakcija višednevnog proljetnog festivala koji uključuje i glazbu, ples, parade i slična događanja.
Festival boja
Iako nema veze s hranom i omletom, proljeće svoju čar ima i u Južnoj Africi. Tako se na ovim prostorima organizira tradicionalni proljetni festival Holi. Naime, u Johanesburgu tisuće ljudi, obučenih u bijelo, okupljaju se da uživaju u glazbi, plesu, performansu i vizualnoj stimulaciji.
Drevni hinduistički događaj poznat je i kao Festival boja, a proslavljaju ga milijuni ljudi.
Festival, koji predstavlja pobjedu dobra nad zlom i dobru žetvu, a takođe simbolizira kraj zime i početak proljeća.
Najpoznatije obilježje festivala je bacanje obojenog praha na prisutne. Jedan od rituala Holija je i razbijanje ćupova s bojom postavljenih na gradske ulice širom zemlje.
Crveno bijela narukvica
Bugarska, Rumunjska, Makedonija i Moldavija to rade nešto drugačije. Za 'njihovo' proljeće vezana je martenica. To je rukotvorina izrađena od crvenih i bijelih vunenih niti te sadrži poruke dobrih i pozitivnih osjećaja i očekivanja. Ističe se 1. ožujka (u Bugarskoj ''Dan Babe Marte'') kada se nosi kao narukvica oko ruke, ali i vješa na grane stabala kao vjesnik proljeća i simbol plodnosti. Bijela boja pritom simbolizira čistoću, nevinost, sreću i ljepotu, a crvena boja vitalnost, zdravlje, ljubav i pobjedu.
Kulturni običaji povezani s 1. ožujkom obuhvaćaju tradicije koje se prenose od davnih vremena kako bi proslavile početak proljeća u Bugarskoj, Makedoniji, Rumunjskoj i Moldaviji, s time da je u Rumunjskoj malo drugačija praksa, te se smatra jedinstvenim običajem, poznat kao Martisor.
Mărțișor je tradicionalni običaj u krajevima gdje žive Rumunji, u Rumunjskoj i Moldaviji. Obilježava se 1. ožujka. Simbolizira dolazak proljeća, a na taj dan prodaje se predmet s crveno-bijelim isprepletenim užetom. Ovaj talisman može biti crno-bijele ili plave i bijele kombinacije. Vjeruje se da onaj tko ga nosi da će biti zdrav i snažan cijele nadolazeće godine.
