Prošle su 34 godine od pada Berlinskog zida

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Prošle su 34 godine od pada Berlinskog zida koji je više od dva desetljeća dijelio Istočnu i Zapadnu Njemačku, javlja Anadolu.

Sagrađen je odlukom tadašnjeg komunističkog režima kako bi se spriječio odlazak istočnih Nijemaca u demokratske zapadne zemlje. Pad Berlinskog zida značio je, ne samo ujedinjenje Njemačke nego i početak pada komunističkog režima, odnosno kraja Hladnog rata.

Berlinski zid je bila dugačka barijera koja je odvajala Zapadni od Istočnog Berlina i okružni teritorij Njemačke Demokratske Republike (DDR). Sagradila ga je istočnonjemačka vlast i dobio je propagandistički naziv s pridjevom "antifašistički".

Gradnja je počela 13. kolovoza1961. godine i više je puta nadograđivan. Zid nije bio samo obična bodljikava žica preko visoke ciglene barijere nego je imao ulogu džinovskog betonskog zida koji je opasao zapadni Berlin, praktično podijelio grad, presjekao ulice i razdvojio mnoge obitelji i prijatelje.

Padom Berlinskog zida 9. studenog 1989., koji je bio prekretnica i za Njemačku i za Europu, okončan je režim Istočne Njemačke, odnosno Njemačke Demokratske Republike (DDR), a socijalistički blok u Europi je nestao.

Između 1949. i 1961. oko tri milijuna ljudi, posebno obrazovanih i kvalificiranih mladih ljudi, pobjeglo je na Zapad iz Istočne Njemačke, čija se ekonomija pogoršavala.

Kako bi spriječila ova bijega, administracija DDR-a odlučila je tajno zatvoriti granicu u Berlinu u subotu uveče, 12. kolovoza 1961. godine.

Dugačak 156 kilometara, Berlinski zid bio je uzrok smrti najmanje 138 osoba koje su ubijene u pokušaju da ga pređu. Mnogi drugi, koji su spriječeni u tom naumu, završili su u tamnicama.

Ples na zidu 

Zbog sve veće želje za ujedinjenjem, otvoren je za neometan promet 9. studenog 1989. godine, a potom je potpuno srušen. Svega nekoliko sati poslije pada Berlinskog zida bili su otvoreni i drugi granični prelazi, a deseci tisuća Nijemaca plesali su ispred i na zidu. Istoga dana nakon pada zida u zapadni Berlin prešlo je milion osoba.

Pad Berlinskog zida, simbola "hladnog rata" u 20. stoljeću, jedan je od važnih koraka poduzetih ka ponovnom ujedinjenju zemlje.

Prije 34. godišnjice pada Berlinskog zida, oni koji su posjetili ovaj spomenik u Berlinu ispričali su novinaru Anadolu svoja razmišljanja i sjećanja na pad zida.

Ingrid Pixley, koja je emigrirala iz Berlina u SAD 1986. godine i došla u posjetu glavnom gradu, izjavila je da nikada nije očekivala pad Berlinskog zida.

"Nisam mislila da će se ovo dogoditi. Bilo je potpuno iznenađenje. Znam ljude koji su pokušali da pređe na ovu stranu", kazala je Pixley.

Izjavila je da vjeruje da su se ljudi koji žive na istoku i zapadu Njemačke integrirali.

"Mislim da je bilo teže nego što su ljudi zamišljali, ali su se ipak integrirali. Smatram da je impresivno doći u Berlin i vidjeti ljude različitih nacionalnosti. Jako je lijepo što se ovdje govori toliko jezika", pojasnila je Pixley.

Jedan od posjetitelja je bio i jedan umirovljenik koji nije želio reći svoje ime.

Rekao je da je za rušenje zida saznao iz vijesti na televiziji 9. studenog 1989. godine.

"U početku nisam mogao da vjerujem", pojasnio je.

Predrasude među ljudima

Smatra da ljudi koji žive na istoku i zapadu zemlje nisu u potpunosti integritani i da još uvijek ima ljudi koji imaju predrasude jedni prema drugima.

Nikola, koji je radio u vrtiću u Istočnom Berlinu prije pada zida, izjavio je da je 9. studenog uveče bio kod kuće, a da je sutradan radio u vrtiću.

Rušenje zida ga je iznenadilo.

"U ovom gradu postoji mnogo mogućnosti. Mnogi od njih su otišli raditi na zapad grada. Naravno, postoje razlike. Imam prijatelje i na istoku i na zapadu grada. Berlin je za mene postao grad. Naravno, i dalje ima problema", dodao je Nikola.

Prve dvije osobe koje su izgubile život u pokušaju prelaska Berlinskog zida su Ida Siekmann i Gunter Liftin.

Zid je bio i oličenje Hladnog rata, pa je time i samo rušenje Berlinskog zida označilo početak oslobađanja od komunističke ideologije i struktura, ne samo u Istočnoj Njemačkoj, nego u većini do tada socijalističkih država u Evropi.

Njemačka je dugi niz godina, a posebno nakon ujedinjenja, najveća ekonomska sila u Europi i među vodećima u svijetu.

Svakog 9. studenog organizira se skromno obilježavanje godišnjice rušenja Berlinskog zida kada se prisutni prisjećaju i onih koji su izgubili živote.