Pustoš u Livanjskom kraju: U siječnju iseljeno 60 obitelji

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Zulka Baljak iz Centra za građansku suradnju kaže da u drugom polugodištu u jednu od livanjskih škola više neće ići 22 učenika, a najmanje još toliko ni u drugoj.

''Upravo sam od ravnatelja jedne od ovih škola dobila te podatke. Djeca su zajedno sa svojim roditeljima odselila preko raspusta, kaže Baljak, koja svojom građanskom hrabrošću odmah mora osvojiti sugovornika.

U sredini kao što je Livno i u kojoj, a slično je, nažalost, i u drugim dijelovima BiH, "manjini" nije jednostavno iznositi obeshrabrujuće podatke, najprije zato što oni ne odgovaraju lokalnoj vlasti, prenosi Oslobođenje.

Prijateljica ode u Australiju

No, sviđalo se to nekome ili ne, prijateljica Zulke Baljak je prije sedam dana sa svojim suprugom i sa dvoje djece odselila u Australiju.

''Rođena je tamo, ali se vratila u Livno, u rodni kraj roditelja, udala se, rodila i, eto, ipak su kupili kartu u jednom smjeru. A radila je i ona i muž joj, govori Zulka, napominjući da je Centar za građansku suradnju, zajedno sa Inicijativom Građanke za ustavne promjene, prepoznao neujednačenost zakonske regulative i diskriminaciju građana i građanki kao - ustavni problem.

Vildana Džekman, PR Inicijative, kaže nam da su oni u Platformi ženskih prioriteta za ustavne promjene još 2013. godine zatražili izmjene Ustava BiH kojima bi se osigurala jednaka prava svim građanima/kama na prostoru cijele BiH.

''Pokazale su brojne analize da i temeljni problem nejednakog položaja i diskriminacije porodilja leži u aktualnom Ustavu BiH koji zbog nesinkroniziranih zakona dozvoljava konstantnu diskriminaciju'', ističe Džekman.

Trideset pet organizacija je već član Inicijative, a jedna od njih, Udruženje Žene ženama, zajedno sa HUG Žene Trnova, uskoro pokreće kampanju NE diskriminaciji porodilja u Federaciji BiH: "Njome se zalažemo za donošenje takvog zakona kojim bi se riješio problem neujednačenih porodiljskih naknada i osnovao obiteljski fond za tu namjenu", objašnjava Milena Regoje iz Žena Trnova.

''Podržat ćemo kampanju zato što smatramo da sve u našoj zemlji, od diskriminacije porodilja pa do rupa na putovima, jeste odraz nefunkcionalnog i diskriminirajućeg bh. sustava, i naš je cilj vraćanje ustavne tematike na dnevnopolitičku agendu, kaže Zulka, od koje saznajemo da i u Livnu vlada diskriminacija između žena koje rade u javnom sektoru i uposlenica kod privatnika.

Do prije nekoliko godina nitko od njih nije primao porodiljsku naknadu, a nakon borbe aktivistkinja ona postoji u javnom sektoru. Nije to jedini primjer besperspektivnosti i nepravde, što, tvrdi sugovornica, najviše tjera ljude iz cijele Bosne i Hercegovine, pa i iz Livna.

''Sinoć, oko devet, išla sam kući sa strahom. Grad je bio avetinjski prazan, kaže Zulka.

Obitelj njezine prijateljice je samo jedna od 60 koje su se prošlog mjeseca iselile iz BiH!

''Najviše obeshrabruje to što odlaze, kao, i u tom slučaju, i oni koji su radili. Jer, mnogo toga obeshrabruje. Evo, prije rata je ovdje bila Tkaonica tekstila, zvali smo je Preslica, jedina je bila u bivšoj Jugoslaviji, mislim i na Balkanu. Prodana je nedavno, gotovo za džaba, prije toga je raščerupana, sve je odnijeto iz nje i na tom mjestu će sada biti trgovački centar. A, ako je išta moglo opstati, onda je to bila ova tvornica, tvrdi Baljak, napominjući da, pored nekih malih privatnih firmi, još samo livanjska Mljekara, i nekoliko privatnih mljekara rade uspješno.

Buško jezero je u BiH, ali...

Centar za građansku suradnju Livno je organizirao 33 sastanka u posljednja tri mjeseca u cijeloj Federaciji: "Stotine ljudi je anketirano o ustavnim promjenama i sve njihove odgovore smo poredali u 20 sektora, a u okviru jednog od njih nedvosmisleno je iskazana neophodnost jasne i jedinstvene državne politike za zaštitu roditeljstva, obitelji i djece. Republika Srpska ova pitanja rješava entitetskim zakonima, ali i tamo postoji veliko nezadovoljstvo, međutim, u FBiH ih regulira svaku županiju posebno. No, i naše istraživanje je pokazalo da županije sve više postaju svrha samome sebi, a u isto vrijeme toliko je problema neriješenih. Evo Buškog jezera, najvećeg umjetnog jezera u Europi, od čijih voda najveću korist ima Republika Hrvatska. Stručnjaci su izračunali, umjesto da Livno i Tomislav-Grad dobiju 21 milijun od te vode, oni se moraju zadovoljiti s pet milijuna. Ali, tko će pokrenuti to pitanje na državnoj razini? Nitko se ne osvrće ni na prijetnje mještana da će zaustaviti protok vode...", govori Baljak, majka dvojice sinova. Jedan je završio studij u Sarajevu, DIF.

''Samo zbog naziva studija koji nije na hrvatskom jeziku nezaposlen je. Čak i neki Hrvati imaju isti problem. Ovdje se priznaje jedino Mostarsko sveučilište i zato mi iz Inicijative Građanke za ustavne promjene i iz Centra za građansku suradnju Livno pozivamo vlast da shvati da ovako dalje ne može'', s gorčinom ističe Zulka Baljak.

Prema federalnom Zavodu za statistiku, Livanjska županija je sredinom 2014. godine imala 78.365 stanovnika: u dobi do 14 godina ih je bilo 10.389, od 15. do 64. godine - 51.002, a od 65. godine pa nadalje 16.974. Zbog učestalog iseljavanja ovi podaci su sve - netočniji. Jedino se ne mijenja površina Županije: 4.934 kvadratna kilometra, prenosi Oslobođenje.